iklan

DESPORTU

SEA Games hanesan xave importante ba TL nia edezaun ba ASEAN

SEA Games hanesan xave importante ba TL nia edezaun ba ASEAN

Prezidente Federasaun Natasaun Timor-Leste, Laurentino Guterres. Imajen TATOLI/ Cipriano Colo

DILI, 01 Setembru 2025 (TATOLI)—Sekretáriu Jerál Kómite Olímpiku Nasionál Timor-Leste (CONTL-sigla portugés), Laurentino Guterres hateten jogu SEA Games hanesan mós xave importante ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.

“Timor-Leste prepara-an daudaun tama ba iha membru plenu ASEAN, entaun jogu SEA Games nu’udar xave importante ida ba ita-nia adezaun,” Laurentino hateten ba Tatoli liuhusi programa entrevista eskluziva ne’ebé realiza iha edifisiu Tatoli, Faról, segunda ne’e.

Nia dehan, husi inisiu Timor-Leste restaura nia independensia iha tinan 2002, nasaun membru sira konvida kedan Timor-Leste partisipa iha jogu hotu SEA Games nian.

“Ita haree, hahú uluk kedan bainhira ita hetan ita-nia independensia, kada tinan rua-rua, ita sempre partisipa iha SEA Games tanba konvida husi nasaun membru sira. Husi ne’e mak ita konsidera hanesan xave importante ba ita nia adezaun,” nia hateten.

Nia hatutan, vantajen husi jogu SEA Games mak oinsa promove talentu joven-sira nian iha nivél rejionál no internasionál, atu promove mós identidade Timor-Leste nian iha nasaun membru ASEAN sira hotu.

“Hanoin katak vantajen barak tebes bainhira ita partisipa jogu SEA Games, atu promove ita-nia identidade, promove ita nia kultura no talentu jogadór-sira nian iha nasaun membru ASEAN nian. Vantajen ida mak ita-nia atleta sira atu hatudu sira-nia abilidade iha mundu internasionál bainhira atleta balun rekolla medulla. Sira foti ita-nia nasaun nia naran, hasa’e ita-nia bandeira, kanta ita-nia inu-nasionál iha nasaun barak nia oin,” nia dehan.

Iha parte seluk kona-ba dezvantajen partisipa jogu SEA Games mak Timor-Leste seidauk iha rekursu umanu ne’ebé sufisiente, fasilidade desportiva iha rai-laran la fó vantajen ba atleta sira hala’o treinamentu no Governu seidauk iha hanoin atu prepara kondisaun ba atleta sira liuliu infrastrutura báziku ba kada modalidade atu hala’o treinamentu ne’ebé di’ak.

CONTL halo ona rejistrasaun ba modalidade 13

Antes ne’e, halo ona rejistrasaun ba modalidade hamutuk 13 ne’ebé konfirmadu atu kompete iha jogu SEA Games tinan 2025 ne’ebé sei hala’o iha nasaun Tailándia fulan-Dezembru mai ne’e.

Modalidade 13 ne’e lima (5) Governu liuhusi Ministériu Juventude Desportu Arte no Kultura (MJDAK) mak finansia no seluk kada federasaun mak responsabiliza.

“Ita halo hotu ona rejistrasaun ba modalidade hamutuk 13, sira-ne’e lima mak Governu fó apoiu, seluk sira nia federasaun mak selu rasik atu ba tuir kompetisaun ne’e,” nia dehan.

Númeru ba atleta seidauk hatene tanba sei iha prosesu nia laran no bainhira desizaun ikus mak sei deside loloos númeru ba atleta.

Modalidade lima ne’ebé Governu finansia mak hanesan Atletizmu, Futeból, Karate-do, Taekwondo no Boxe. Enkuantu modalidade seluk ne’ebé federasaun finansia rasik mak hanesan Wrestling, Modern Pentahlon, Natasaun, Siklizmu, Weightlifting, E-sport, Kabadi no Archery.

“Sira ida selu rasik ne’e tanba sira hetan apoiu finanseiru husi sira nia federasaun internasionál, hanoin ida ne’e di’ak liutan tanba sira iha ligasaun ne’ebé di’ak tebes. Sira-ne’e prienxe hotu rekezitu, Governu la haree ba sira-ne’e tanba Governu la fó apoiu ba kampionatu nasionál, maibé maioria sira-ne’e atividade internasionál sira sempre marka prezensa,” nia hateten.

Tuir nia, federasaun barak iha Timor-Leste ladun iha ligasaun di’ak ho federasaun internasionál ho nune’e mak susar atu lobi hodi hetan apoiu.

“Federasaun barak iha ne’e ladun iha ligasaun di’ak ho federasaun internasionál, nunka tuir asembleia jerál sira nian, entaun susar atu hetan apoiu sira hanesan ne’e. Federasaun balun ativu loos, sira iha liña koordenasaun di’ak ho sira-nia federasaun internasionál, entaun sira hetan apoiu husi li’ur,” nia dehan.

Nia relata mós katak, iha semana kotuk ekipa CONTL partisipa iha reuniaun entre komisaun sira hodi diskute kona-ba aspeitu hotu ne’ebé sei hala’o iha jogu referidu.

Enkontru entre Xefe Misaun sira kada nasaun kona-ba jogu ne’e, hodi diskute aspetu tékniku no operasionál xave sira ne’ebé relasiona ho organizasaun SEA Games 2025 nian.

Enkontru ne’e foka liu ba área importante sira hanesan; Jestaun Jogu sira, Aspetu Tékniku sira Desportu nian, Atleta no Alojamentu Ofisiál mo Transporte no Lojístika

Komisaun Organizadora aprezenta vizaun jerál komprensivu ida kona-ba Estadu atuál preparasaun nian, ho énfaze partikulár ba fatin sira kompetisaun nian, lojístika eventu nian no prontidaun infraestrutura nian.

Tailándia, nasaun uma-na’in ba Jogu SEA 2025, konfirma katak Jogu sira sei hala’o iha sidade boot tolu mak hanesan; Chonburi, Songkhla no Bangkok.

Jogu sira-ne’ebé sei hala’o iha SEA Games 2025 ne’e, sei realiza iha loron 09-20 fulan-Dezembru tinan 2025.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!