iklan

JUSTISA, HEADLINE

Governu Austrália oferese millaun $22-resin ba SEI hodi dezenvolve programa igualdade jenéru

Governu Austrália oferese millaun $22-resin ba SEI hodi dezenvolve programa igualdade jenéru

Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Edward Wilkinson (karuk) no Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho troka nota akordu hafoin asina akordu subsidiáriu ba implementasaun Programa Nabilan faze III no IV, iha salaun Maria Gorete SEI, Kaikoli, Tersa (02/09/2025). Imajen/Mídia SEI

DILI, 02 Setembru 2025 (TATOLI)–Governu Austrália liuhusi Reprezentante Permanente ne’ebé estabelese iha Dili, Tersa ne’e, oferese millaun $22-resin ba Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI) hodi dezenvolve programa igualdade jenéru iha Timor-Leste.

“Ami iha kompromisu hodi oferese $22.300.000 ba tinan-lima. Programa ne’e importante ba realiza Austrália nia kompromisu atu apoiu dezenvolvimentu iha área igualdade jenéru iha Timor-Leste no Governu Austrália,” Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Edward Wilkinson informa, iha salaun Maria Gorete SEI.

Nune’e, Embaixadór Edward Wilkinson no Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa de Carvalho asina akordu subsidiáriu entre Governu Timor-Leste liuhusi SEI no Governu Austrália, iha ámbitu implementasaun faze datoluk no dahaat iha programa ‘Nabilan’ (Austrália nia programa hodi hakotu violénsia kontra feto no labarik sira iha Timor-Leste).

“Governu Austrália kontente hodi ohin mai asina akordu ho arranjamentu subsidiáriu entre Governu rua. Ohin ne’e atu kontinua serbisu importante ba programa Nabilan,” Embaixadór akresenta.

Notísia relevante : PN no UN Women sei asina nota entendimentu atu promove igualdade jéneru

Iha sorin seluk, Sekretária Estadu ba Igualdade,  Elvina Sousa de Carvalho, informa liuhusi akordu subsidiáriu ne’e, Governu Austrália oferese ona subsídiáriu a implementasaun programa ne’ebé hahú ona loron 01 Jullu 2022 to’o 30 Juñu 2026.

Faze dahaat iha 01 Jullu 2026 to’o loron 30 Juñu 2030 ho subsidiáriu $30.000.000, neʼebé sei jere husi programa Nabilan ho hetan supervizaun husi Komisaun Konjunta ida (Steering Committee) ne’ebe prezide hamutuk husi SEI ho Embaixada Austrália.

Sekretária Estudu dehan, iha kompromisu finanseiru substansiál husi Austrália ho montante millaun $20 liu ba faze dahuluk husi faze terseiru ida-ne’e no estensaun potensiál millaun $30 ba tinan 2026-2030 iha faze dahaat, ne’ebé hatudu la’ós de’it parseria dezenvolvimentu Austrália nian maibė nia solidariedade iha avansa direitu umanu no igualdade jéneru.

“Arranju ida-ne’e formaliza enkuadramentu kooperasaun ne’ebé forte, bazeia ba respeitu, responsabilidade no valór sira-ne’ebé fahe ba malu, inklui prinsípiu toleránsia zero ba violénsia, protesaun labarik, inkluzaun, transparénsia no salvaguarda ambiental,” Elvina Sousa katak.

Programa Nabilan nu’udar inisiativa ne’ebé finansia husi Governu Austrália iha Timor-Leste, ne’ebé implementa husi Fundasaun Ázia, ho objetivu atu hapara violénsia hasoru feto no labarik sira liuhusi suporta servisu esensiál sira, muda norma sosiál sira, no hala’o peskiza.

Liuhusi nia pilár prinsipál tolu, Nabilan fó apoiu iha liña oioin hanesan asisténsia legál no médika, promove igualdade jéneru liuhusi inisiativa sira ne’ebé bazeia ba komunidade no harii espesializasaun liuhusi parseria ho Governu Timor-Leste no organizasaun sosiedade sivil sira.

Iha Nabilan nia prestasaun serbisu,asegura katak feto no labarik sira ne’ebé hetan violénsia bele asesu ba servisu ne’ebé komprensivu no inkluzivu, inklui referénsia, asisténsia legál, konsellu, kuidadu médiku, no uma mahon, Iha mudansa norma sosiál nian, Nabilan halo programa hodi dezafia fiar no atitude a’at ne’ebé kontribui ba violénsia liuhusi atividade no diálogu bazeia ba komunidade no peskiza neʼebé Nabilan halo atu halibur evidénsia no komprende kauza huun violénsia nian, ne’ebé informa kona-ba dezeňu programa no estratéjia sira ba prevensaun ne’ebé efetivu liu.

Intervensaun sira ne’ebé programa Nabilan implementa bele apoiu Governu Timor-Leste nia esforsu iha hapara no prevene violénsia iha Timor-Leste, liuliu Violénsia hasoru feto no labarik no apoiu Governu Timor-Leste nia esforsu liuhusi SEl iha kampaña sira ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru no programa sira ba promosaun igualdade jéneru no inkluzaun sosiál, liuliu haforsa partisipasaun feto iha área oioin iha Timor-Leste.

Meta ba programa Nabilan ba tempu naruk mak feto no labarik hotu iha Timor-Leste atu goza igualdade jéneru no moris livre husi violénsia liuhusi aprosimasaun bazeia ba evidénsia no prátika di’ak liu atu dezeña no fornese ninia intervensaun ho efetivu.

Akordu subsidáriu ne’e nu’udar mós kompromisu no kolaborasaun serbisu tempu naruk entre Governu rua ne’ebé implementa ona iha faze dahuluk (2014-2018), faze daruak (2018-2022), faze datoluk (2022-2026) no tinan oin sei tama ba iha faze dahaat (2026-2030).

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!