iklan

JUSTISA, HEADLINE

Tribunál halo julgamentu ba krime ofensa integridade fízika ne’ebé envolve husi Mds

Tribunál halo julgamentu ba krime ofensa integridade fízika ne’ebé envolve husi Mds

Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili. Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 19 Setembru 2025 (TATOLI)–Tribunál Primeira Instánsia Dili (TPID), Sesta ne’e, halo julgamentu ba kazu ofesa integridade fízika simples ho forma violénsia doméstika ne’ebé envolve husi arguidu MdS.

Kazu ne’e akontese iha loron 25 Agostu 2024, ne’ebé arguidu MdS baku lezada NS nu’dar arguidu nia fen kaben iha parte hasan dala-rua no tebe iha kotuk laran.

Iha sala julgamentu, lezada NS konfensa ba Tribunál katak momentu ne’ebá arguidu husu osan ba lezada maibé lezada hatán ba arguidu katak osan iha de’it $10 atu hola labarik nia susubeen. Maibé arguidu nafatin husu osan, nune’e sira haksesuk malu no lezada foti osan ne’e ba hola tiha nia oan nia susubeen kaixa ida.

Hafoin ida-ne’e arguidu kontinua husu ba lezada katak tanba sá osan laiha maibé hola fali susubeen, nune’e lezada hatán osan hela $10 ne’e atu sosa labarik nia susubeen.

Notísia relevante : PNTL Viqueque rejista kazu ofensa integridade fízika simples iha loron finadu 

Nune’e, arguidu halai mai, basa lezada iha parte hasan dala-rua no tebe iha kotuk laran dala-ida. Ho asaun ne’e mak lezada kous nia halai tiha ba nia inan-aman sira-nia uma.

Hatán ba depoimentu lezada nian, arguidu MdS hateten ba Trubunál singulár katak, momentu ne’ebá nia husu osan duni ba nia fen (lezada NS) hodi uza ba nia nesesidade, maibé lezada hatan osan iha $10 atu hola labarik nia susubeen.

Arguidu dehan, momentu ne’ebá sira to’o haksesuk malu tanba nervozu, entaun nia baku dala-ida iha lezada nia hasan.

Arguidu nega faktus ne’ebé konsta iha akuzaun ne’ebé hateten katak, nia basa lezada nia hasan dala-rua no tebe lezadu nia kotuk laran dala-ida ne’e la loos. Loloos mak baku dala-ida iha hasan tanba nervozu.

Alegasaun

Hafoin rona tiha parte hotu, Tribunál koletivu liuhusi Juíz Sigulár Zulmira Auxiladora autoriza kedan ba alegasaun kazu ne’e.

Iha alegsaun Ministeriu Públiku (MP) ne’ebé reprezenta husi Prokuradór Napoleão Soares da Silva alega hodi solisita ba Tribunál katak bazeia ba produsaun deprova durante iha julgamentu ofendida, haktuir katak arguidu basa nia hasan dala-rua no tebe iha nia kotuk laran.

Nune’e, arguidu nia aktu ne’e privadu duni katak priense ba krime ne’ebé MP imputa ba nia, hanesan ofensa integridade fízika simples ho forma violénsia doméstika ne’ebé previstu no punidu iha artigu 145 no husi lei kontra violénsia doméstika númeru 07/2010, loron 07 Jullu.

Tanba ne’e, MP husu ba Tribunál atu aplika pena multa durante loron-60 ba arguidu MdS hodi selu osan $1 kada loron. Kuandu arguidu la kumpre pena ida-ne’e mak sei iha fali responsabilidade kriminál seluk no arguidu bele kumpre pena prizaun.

Defeza husi arguidu MdS, husu ba Tribunál atu aplika justisa ne’ebé justu ba nia kliente tanba durante julgamentu ba kazu ne’e nia kliente rasik hateten ba Tribunál katak nia halo asaun ne’e ho nervozu maibé la’ós ho intensaun.

Tanba momentu ne’ebá, arguidu rasik ho kondisaun ekonómiku ne’ebé la serbisu, entaun husu atu rezolve ba asuntu balun, maibé tanba ofendida hanesan fen husi arguidu momentu hatán ba arguidu, katak osan hela $10 de’it ona no osan ne’e atu ba hola labarik nia susubeen, nune’e nia nervozu no baku ofendida nia hasan dala-ida.

Entretantu, tuir akuzaun husi MP katak, iha indísiu sufisiente katak ofendida NS moris hamutuk hanesan fen ho laen ho arguidu MdS, hahú husi tinan 2020 no iha oan na’in-ida no ekonómikamente iha dependénsia ba malu.

Iha loron 05 Agostu 2024, tuku 20:30 otl, iha Suku Ailok, arguidu MdS lori liman tuku ho maka’as dala-ida kona iha ulun fatuk no ren-tos, lori ain tebe ho maka’as kona iha ofendida nia kaba’as sorin karuk, lori ain tebe dala-ida kona iha ofendidadnia kelen sorin loos, ho ida-ne’e mak ofendida halai tiha ba nia maun sira kuaze fulan-ida.

Konsekuénsia direta husi arguidu nia hahalok maka ofendida hetan moras maka’as iha ulun fatuk, moras iha ren tos, bubu, metan kafuak, moras iha kaba’as, bubu no metan, moras iha kelen, bubu no liu tiha semana ida mak foin di’ak, maibé ofendida la ba halo tratamentu iha hospital.

Kauza hosi problema ne’e tanba arguidu husu osan atu sosa sigaru, maibé ofendida hateten katak osan laiha tanba sosa ona labarik nia susubeen.

Arguidu Marcelino da Silva halo ho forma livre, deliberada no konsientemente, hatene katak, MdS lori liman tuku ho maka’as dala-ida kona iha ulun fatuk no ren-tos, lori ain tebe ho maka’as kona iha ofendida nia kaba’as sorin karuk, lori ain tebe dala-ida kona iha ofendida nia kelen sorin los, nu’udar meiu ne’ebé aptu hodi hamosu ofensa ba ofendida nia isin lolon no saúde.

Arguidu hatene katak, nia hahalok ne’e proibidu no punidu tuir lei penál. Tanba ne’e, konstitui arguidu MdS nu’udar autór materiál ho forma konsumadu ba prátika krime ofensa ba integridade fízika simples ho forma violénsia doméstika previstu no punidu tuir artigu 1450 hosi Kódigu Penal konjuga ho artigu sira 2, 3 alinea a, no artigu.350 alinea a, husi Lei Kontra Violénsia Doméstika nnú. 07/2010, loron 07 Jullu.

Hafoin Tribunál rona tiha parte hotu, Tribunál liuhusi Juiza Zulmira Auxiladora ne’ebé prezide prosesu ne’e marka fali julgamentu ne’e ba loron 29 setembru 2025 tuku 14:00 lorokraik.

Jornalista     : Natalino Costa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!