DILI, 08 Outobru 2025 (TATOLI)—Konsellu Ministru, kuarta ne’e, liuhusi reuniaun konsellu minstru aprova lema “Que a celebração destes 50 anos, do passado, nos assegure confiança no presente e esperança no futuro”, hodi komemora loron proklamasaun independénsia RDTL ba da-50 (28 Novembru 1975—28 Novembru 2025) ne’ebé unilateralmente proklama iha 28 Novermbru 1975
Notísia Relevante: Komemorasaun 28 Novembru fanu timoroan sira-nia espíritu no konxiénsia
Proposta ne’e aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomas do Rosário Cabral, iha reuniaun Konsellu Ministru no deside hodi aprova lema “Que a celebração destes 50 anos, do passado, nos assegure confiança no presente e esperança no futuro”, ne’ebé ho versaun lian tetun katak “Atu selebrasaun tinan 50, pasadu nian ne’e, fó mai ita konfiansa iha tempu prezente no esperansa ba tempu futuru”.
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Loro Dias Ximenes, hateten duramte diskusaun ne’e naruk tebes tanba Ministru Administrasaun Estatál aprezenta lema tolu (3) ba selebrasaun loron nasaionál ne’e, nune’e Governu tenke define didi’ak lema ne’ebé iha.
“Maibé husi diskusaun ne’ebé iha Governu deside de’it lema ida hanesan mensiona iha leten sai prinsipal ba komemorasaun loron nasional ne’ebé ita hotu sei selebra hamutuk,” Sekretáriu Estadu ne’e informa ba jornalista sira iha nia knaar fatin, Palásiu Governu, ohin.
Enkuantu atividade ba komemorasaun Aniversáriu Proklamasaun Unilaterál Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba da-50 ne’e, sei hala’o iha Palásiu Governu, Dili, iha 28 Novembru 2025.
Istoria badak kona-ba 28 Novembru
Iha 1975, tanba impériu koloniál portugêz naksobu-rahun, mak aumenta movimentu libertasaun lokál. Iha maiu 1975, autoridades Lisboa sira lori sira-nia Projetu ida mai aprezenta ba prinsipais partidu Timór-nian sira, no rona tiha sira, publika iha 11 julhu lei ne’ebé prevé nomeasaun altu Komisáriu portugêz ida, no, iha outubru tinan ne’e duni, halo eleisaun Asembleia Populár ida atu define nia estatutu polítiku. Diploma ne’e prevé ona períodu tranzisaun ida ba tinan tolu nia laran.
Hahú fulan-janeiru 1975, hala’o daudaun ona programa lokál kona-ba deskolonizasaun progresiva, liuhusi Reforma Administrativa, ne’ebé lori konsege realiza Eleisaun ba Administrasaun Rejionál Konselhu Lautein.
Rezultadús hosi konsulta populár ne’ebé halo ba dala uluk hatudu momoos katak APODETI ladún hetan apoiu, ida ne’e hatudu mo-mós katak, tuir prosesus demokrátiku, Timóroan sira nunka bele simu integrasaun ba iha paíz viziñu.
Antezde Eleisaun Rejionál hirak ne’e mós klaru tebes ona, ba naran observadór independente ida ne’ebé mai vizita Territóriu ne’e, katak maioria esmagadora Timór-oan rekuza ka hakribit tomak integrasaun iha Indonézia.
Diferente kulturál mak hanesan razaun prinsipál ida hotu ne’ebé halo sira la simu integrasaun.
Iha loron 28 Novembru 1975, Fretilin halo proklamasaun unilaterál independênsia, ho primeiru Prezidente Repúblika, mak Xavier do Amaral, no Nicolau Lobato simu kargu hanesan Primeiru-Ministru hodi ikus fali mai, sai mós hanesan primeiru líder Rezistênsia Armada.
Ho proklamasaun Independênsia gerra sivíl hetok sai maka’as liután. Indonézia, ho pretextu ka razaun atu proteje nia sidadaun iha Territóriu Timór laran, invade ka tama ho forsa iha parte Leste ilha ida ne’e no sarani seluk fali Territóriu ne’e ho naran Timor Timur, sai nia provinsia ba da-27.
Sira simu apoiu subasubar husi Governu norte-amerikanu ne’ebé haré Fretilin hanesan organizasaun ida ho orientasaun marxista.
Notísia Relevante: Selebra 28 Novembru: Dom Virgílio Kardeál husu timoroan kria dame-unidade
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes