iklan

SAÚDE

Funsionáriu APC-CVTL voluntariamente halo doasaun raan ba “Banco de Sangue” HNGV

Funsionáriu APC-CVTL voluntariamente halo doasaun raan ba “Banco de Sangue”  HNGV

Funsionáriu Autoridade Protesaun Sivíl (APC) no Kruz Vermella Timor-Leste (CVTL, sigla portugés) voluntariamente halo doasaun raan ba Banco de Sangue Hosoitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV) iha edifísiu CVTL, Bairu Formosa, segunda (13 Outubru 2025. Imajen Tatoli/Alexandra da Costa.

DILI, 13 Outobru 2025 (TATOLI)—Funsionáriu Autoridade Protesaun Sivíl (APC) no Kruz Vermella Timor-Leste (CVTL, sigla portugés) voluntariamente halo doasaun raan ba Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) iha ámbitu komemorasaun loron mundiál dezastre naturál ne’ebé selebra iha kada 13 Outubru.

Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Domingos Mariano Reis, hatete sira servisu hamutuk ho Krúz Vermella Timor-Leste hakarak voluntariamente halo doasaun raan ba Banco de Sangue iha Hospitál Nasionál Guido Valadares, hodi apoiu pasiente sira halo tratamentu iha HNGV.

“Ita hotu-hotu hatene, iha loron 13 fulan-Outubru ne’e loron Internasionál ba dezastre naturál, entaun rezolusaun husi nasaun unida, númeru 44/236 iha tinan 1989, termina ona katak loron 13 Outubru nu’udar loron Komemorasaun dezastre, tanba ne’e Timor-Leste nu’udar membru ba nasaun unida nian, hola parte ba hodi komemora loron ida ohin. Tanba ne’e, iha komemorasaun ida-ne’e ami iha programa ida mak hanesan doasaun raan,” Sekretáriu Estadu ne’e informa ba lornalista sira iha Salaun CVTL, Bairo Formoza, ohin.

Dirijente ne’e dehan, programa ne’e sira hasai ona despaixu iha tinan rua ba kotuk, katak husi APC mós hakarak kontribui raan ba Hospitál Nasionál Guido Valadares, hodi bele apoiu raan ba maluk sira-ne’ebé mak presiza raan.

Atividade ne’e iha inisiativa servisu hamutuk ho parte CVTL inklui Banco de Sangue iha Hospitál Nasionál Guido Valadares hodi realiza atividade ida ne’e.

“Ne’ebé funsionáriu hotu-hotu, ne’ebé mak mak servisu iha APC hakarak ka la kohi hotu, sira-ne’ebé mak ho kondisaun saúde saudavel obrigatóriu atu mai oferese ka halo doasaun raan ba Hospoitál Nasionál Guido Valadares, tanba ho raan turuk ida bele sala mós ema seluk nia vida,” nia apela.

Tanba, misaun husi Autoridade Protesaun Sivíl mak serbí no proteje sidadaun timorense husi kauza dezastre, nune’e ohin doasaun raan ida-ne’e fhola parte ida asisténsia umanitaria, serbí ne’e proteje sidadaun sira husi kauza oioin.

Nia hatutan, maneira ida-ne’e bele halo balansu no mós halo poupansa ba Orsamentu Jerál Estadu hodi garante sustentável ba dezenvolvimentu nasaun nian, gastu ki’ik maibé rezultadu boot impaktu husi boot no kontribui husi sidadaun sira.

“Ha’u husu ba ema hotu-hotu, karik sé mak voluntáriamente, disponivel hakarak apoiu raan ba HNVG, sé funsionáriu iha Timor laran tomak apoiu raan bele hateten ba HNGV, nune’e ema sei la kestiona tan iha midia sosiál katak ami presiza raan. Maibe ida-ne’e depende ba vontade no kompromisu líder ida-idak nian. Enkuantu ba ha’u pesoálmente ha’u-nia funsionáriu sira obrigatóriu sira-ne’ebé mak saúdavel hakarak ka lakohi tenke halo doasaun raan ba HNVG, hodi bele kontribui ba pás ba ita-nia pasiente sira, tanba raan turuk ida bele salva mós ita-nia maluk sira seluk nia vida,” nia esplika.

Iha fatin hanesan, Vise-Presidente Kruz Vermella Timor-Leste Marçal Mango, informa doasaun raan ne’e importante tebes tanba raan turuk ida bele salva ona ema seluk nia vida, ho nune’e mak CVTL servisu hamutuk ho Autoridade Protesaun Sivíl no HNGV hodi realiza doasaun raan ida-ne’e.

“Ha’u-nia hanoin raan ne’e importante, tanba de’it iha minutu ida-nia laran raan turuk ida mak lakon bele hakotu ema-nia vida. Ida fali mós falta raan turuk ida, iha minutu ida-nia laran hamoris ema nia vida, tanba ne’e mak presiza ita-nia saúde ne’e importante,” nia hateten.

Nia dehan, tanba saúde ne’e iha ema nia liman rasik, oinsá bele proteje ema-nia saúde presiza hadi’a.

“Ita-nia isin importante, oinsá para raan ne’e iha ba ita-nia an. Iha tinan ida-ne’e, Kruz Vermella halo parseira ho Govenu sira ho sosiedade sivíl, estudante no universitáriu iha timor laran tomak, halo sensibilizasaun no kooperasaun makas tebes, Protesaun Sivil, Bombeiru, PNTL, F-FDTL ho Ministériu Saúde oinsá para husi raan bele ajuda ema ida-nia vida,” nia dehan.

Aleinde ne’e, Xefe Departamentu Banco de Sangue iha HNVG, Alexandrino Mendonça, hateten atividade doasaun raan ida-ne’e kada tinan sempre akontese, bainhira Autoridade Protesaun Sivíl, Komemora loron dezastre naturál iha Timor-Leste.

“Iha ne’e ha’u hakarak hateten katak iha parte ida ita boot sira husi Autoridade Protesaun Sivíl nia servisu, garante povu no rai ida husi dezastre ne’ebé mak akontese maibé iha ita-nia rai, iha parte seluk ita-boot sira mós prepara ita-boot sira-nia an halo doasaun raan,” nia hateten.

Nia dehan, atividade doasaun raan ne’e importante tebe-tebes para atu hodi salva maluk sira-ne’ebé hetan susar no baixa hela iha HNGV.

“Ho tema ida iha ne’e hatene katak raan turuk ida hodi salva ema seluk nia moris, ida-ne’e liafuan ne’ebé mak loos tebes. Bainhira ema ruma hetan susar ruma baixa iha ospitál ne’ebé mak presiza raan, sente karik raan la sufisiente ema ida-nia vida la la’o, ida-ne’e mak ita-boot sira-nia atividade valór tebes,” nia dehan.

Enkuantu, nia informa, atividade doasaun raan durante ne’e barak liuhusi família, sira-ne’ebé ba diretamente mai ajuda sira-nia maluk ne’ebé mak baixa, voluntáriu iha Timor ladún barak, tuir Organizasaun Saúde Mudiál hateten katak ema-ne’ebé mak fó raan kada tinan tenke to’o 2% totál populasaun iha nasaun ida-ne’e.

“Maibé iha Timor totál iha tinan ida-ne’e husi voluntáriu ne’e 1.000 ida no dalaruma la too tan, ida ne’e menus los la to’o, la priense buat ne’ebé mak 2%, ne’ebé ke OMS fó sai. Tanba, HNGV kada loron ida oferese raan ba pasiente sira-ne’ebé mak baixa iha kada departementu ne’ebé establese iha hamutuk 40. Ida-ne’e kada loron no kada fulan ida oferese raan totál 700-resin,” nia informa.

Entretantu dadaun ne’e estoke raan ne’ebé mak iha Banco de Sangue Hospitál Nasionál Guido Valadares hamutuk 65 ne’ebé kompostu husi raan tipu A 14, B 15, AB 15, no O 21.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!