iklan

NASIONÁL

Prezidénsia Repúblika nia resposta ba Deputada Maria Angélica nia deklarasaun

Prezidénsia Repúblika nia resposta ba Deputada Maria Angélica nia deklarasaun

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Imajen TATOLI/Francisco Sony

Gabinete Prezidente Repúblika fó sai deklarasaun ida ne’e ho espíritu respeitu fraternu ba nasaun, ba Konstituisaun no ba reprezentante eleitu sira hotu.

Timoroan hotu iha dever sagradu ida: serbi povu Timor-Leste ho lia-loos no justisa. Iha demokrasia sei sempre iha diverjénsia, maibé nunka bele abandona étika ka Estadu Direitu.

Liberdade espresaun nu’udar pilar ida husi ita-nia demokrasia. Maibé, ho liberdade ne’e mai ho responsabilidade ida ne’ebé kle’an espesialmente ba membru Parlamentu Nasionál sira. Espresaun parlamentár la’ós absoluta. Bainhira ida-ne’e ultrapasa limite sira debate polítiku nian no ataka dignidade pesoál, onra, no naran di’ak husi indivíduu, ida-ne’e sai hanesan violasaun ida ba direitu fundamental personalidade nian. Ema hotu-hotu iha direitu naturál ba sira-nia onra no reputasaun.

Prezidénsia nota deklarasaun sira ne’ebé hato’o husi Senhora Deputada Nina Rangel husi Bankada FRETILIN, iha Segunda, 27 Abril 2026.

Deputada Rangel alega katak Prezidente fó pasaporte diplomátiku ba “máfia”. Nia alega liután katak pasaporte sira-ne’e fó sai la ho regularidade, liuliu hasai iha hotél, envezde liuhusi kanál loloos sira iha Departamentu Justisa nian. Iha retórika ne’ebé maka’as, nia akuza Prezidente no laureadu Nobel ba Pás nu’udar “atan” tantu ba máfia no ba figura polítika “Maun-Boot” (Xanana Gusmão), hodi sita Prezidente rasik nia deklarasaun iha pasadu kona-ba prontu atu “leba Maun-Boot nia pasta” naran katak Prezidente hetan apoiu husi Maun-Boot. Deputada Rangel refere ba Dekretu Prezidensiál No. 64/2025, ho loron 4 Jullu 2025, kona-ba nomeasaun Señór Xiaofan Lin (koñesidu mós ho naran Frank Lin) nu’udar Konselleiru Espesiál ba Prezidente ba Asuntu Ekonómiku, Komersiál, Sosiál no Umanitáriu iha Rejiaun Ázia-Pasífiku.

Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste fó podér ba Prezidente Repúblika, iha área relasaun internasionál, atu nomeia no ezonera embaixadór sira, reprezentante permanente no enviadu sira, tuir akordu ho Governu. (Artigu 87, alínea b).

Dezde independénsia iha tinan 2002, Prezidente J. Ramos-Horta, ne’ebé hala’o kna’ar nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru, nomeia ka rekomenda ona nomeasaun ba konsul onoráriu sira iha nasaun oioin iha mundu tomak, no balun husi sira hetan ona pasaporte diplomátiku. Konsul onoráriu sira-ne’e ka nomeasaun espesiál sira seluk husi prezidente hala’o funsaun ida ne’ebé importante tebes: sira kontribui ba hasa’e konsiénsia no interese, no potensialmente atrai investimentu onestu ba Timor-Leste. Fó estatutu diplomátiku ba indivíduu sira-ne’e hanesan prátika normal iha Timor-Leste no iha mundu tomak.

Alegasaun katak Señór Lin nu’udar figura “máfia” tuir deputada Nina Rangel no sira seluk mak difamatóriu tebes. Señór Lin rasik sei trata akuzasaun sira-ne’e liu husi dalan legál sira ne’ebé apropriadu.

Maski nune’e, Prezidénsia iha obrigasaun atu esklarese faktus ba públiku Timor-Leste no ba komunidade internasionál, ne’ebé Timor-Leste depende ba investimentu no parseria.

Prezidente fó sai deklarasaun ida iha loron 07 Abril 2026, ne’ebé hateten katak Señór Lin la envolve iha atividade kriminál ruma no mós la iha relasaun ruma ho Prince Group ne’ebé hetan sansaun. Jornál The

Publikasaun Jornál Guardian iha loron 08 Abril 2026, hateten ho klaru:

“Investigasaun konjunta ne’ebé hala’o husi Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) no The Guardian mós ezamina papél investidór ida no figura públika husi resort iha Timor-Leste, Lin Xiaofan – ne’ebé koñesidu mós ho naran Frank Lin. Laiha sujestaun katak Lin hetan sansaun ka nu’udar membru husi Prince Group, no nia la hetan akuzasaun ba krime ruma.”

Artigu ne’e mós sita diretamente Prezidente Ramos-Horta: “Señór Lin la halo sala ida iha Timor-Leste. Governu mak sei deside atu simu investimentu ruma ka lae.”

Deputada Rangel tenke aprezenta evidénsia. Relatóriu OCCRP la konstitui desizaun judisiál. Deputada ida ne’ebé akuza Prezidente halo parte iha “rede máfia” ka marka individuu nu’udar “máfia” tenke aprezenta evidénsia legál tuir lei.

To’o ohin loron, laiha tribunál, laiha avizu INTERPOL, no laiha autoridade judisiál Xina nian mak marka Señór Lin nu’udar kriminozu. Nia la halo sala ida iha Timor-Leste.

Señór Lin nu’udar emprezáriu ida ne’ebé hela iha Hong Kong no no iha investimentu sira iha mundu tomak. Nia negósiu foka liu ba teknolojia informasaun no blockchain. Nia primeiru mai Timor-Leste maizumenus tinan rua liubá. To’o ohin loron, nia seidauk halo investimentu ruma iha Timor-Leste. Hanesan investidór barak, nia mai ho ideia, planu, no mehi—ne’ebé seidauk realiza.

Maibé, Señór Lin hatene kona-ba Prezidente nia atividade umanitária sira, ne’ebé buka apoiu loroloron ba ema kiak sira, família, komunidade no estudante sira. Tanba ne’e, nia hahú fó apoiu, inklui laptop sira, ekipamentu desportu, roupa, suplementu vitamina no doasaun substansiál ba bolsa estudu.

Timor-Leste buka atu atrai investidór sira. Ita labele halo alegasaun bazeadu ba ema sira simplesmente hanesan ema husi nasaun Ázia iha ligasaun ho krime organizadu.

Prezidente iha nafatin kompromisu ba supervizaun demokrátika no simu ho satisfasaun debate ne’ebé responsavel. Maibé husu katak debate ne’e bazeia ba faktu, la’ós ta’uk; iha evidénsia legál, la’ós alegasaun; iha étika, labele insulta.

Iha kualkér kazu, kestaun ida-ne’e tomak sei trata husi Ministériu Públiku. Sira ne’ebé halo ona alegasaun ne’e sei iha oportunidade atu aprezenta evidénsia kona-ba reklamasaun difamatória ne’e ba Ministériu Públiku.

Gabinete PR

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!