DILI, 21 Outubru 2025 (TATOLI) – Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska, no Floresta (MAPPF) kolabora ho Universidade Udayana Bali, organiza semináriu kona-ba validasaun rezultadu peskiza sientífika ba programa evaluasaun ba utilizasaun solo no mapeamentu ba área potensiál hodi dezenvolve komoditi agrikultura iha Timor-Leste.
Semináriu ne’e loke husi Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandinho Vieira, ne’ebé reprezenta Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska, no Floresta. Iha ninia diskursu hateten peskiza ne’e fó baze importante ba Governu iha formulasaun polítika atu hasa’e produsaun agríkola ne’ebé sustentavel.
“Objetivu husi peskiza ne’e mao atu komprende oinsá bele aumenta produsaun agríkola. Ita tenke komprende kona-ba rai no nia karaterístika sira, tanba husi ne’ebá ita bele determina merkadoria sira ne’ebé apropriadu hodi kuda iha munisípiu idaidak”, Fernandinho Vieira hateten iha salaun MAPPF, Komoro, ohin.
Nia hatutan peskiza ne’e sei ajuda mós tékniku MAPPF sira identifika tipu komoditi ne’ebé apropriadu ba kondisaun rai iha kada munisípiu. Ho maneira ida-ne’e, agrikultór sira bele hetan orientasaun atu serbisu ho efetivu no efisiente liután tuir potensiál husi idaidak nia munisípiu.
Programa peskiza rai ne’e halo parte iha Planu Governu Konstitusionál da-IX, ne’ebé koloka jestaun rai nu’udar pilár xave ba dezenvolvimentu setór agrikultura nasionál. MAPPF fiar katak mapeamentu sientífiku ba rai sei hametin polítika ai-han no apoia produsaun merkadoria xave sira hodi hatán ba nesesidade rai-laran.
“Se peskiza ida-ne’e kontinua, ita sei iha dadus ne’ebé kompriensivu hodi hametin polítika nasionál agrikultura no ajuda agrikultór sira hasa’e produsaun”, Fernandinho Vieira dehan.
Xefe Ekipa Peskiza husi Universidade Udayana, Prof. Dr. Ir. Ni Made Rigunasih, esplika katak peskiza ne’e hala’o iha munisípiu iha 2025 no munisípiu neen antes ne’e hala’o ona iha 2024.
“Tinan ida-ne’e ami halo peskiza iha Lautein, Manatutu, Dili, Aileu, Likisá, Ermera, no Ainaru. Bazeia ba análize ne’ebé iha, kada munisípiu iha poténsia ne’ebé diferente ba merkadoria”, Prof. Rigunasih dehan.
Nia fó ezemplu Lautein rasik, ne’ebá iha rai luan ne’ebé apropriadu bele halo ba ortikultura, natar, no ba ai-han sira, nomós bele halo ba plantasaun sira seluk hanesan kamii, kuda nu no seluk tan.
Hanesan iha Manatutu, rai ne’ebé bokur fó apoiu ba dezenvolvimentu baunila, kafé Arábika, kafé Rabusta, no ai-fuan tropikál sira, enkuantu Aileu oferese potensiál ne’ebé signifikativu ba kafé Arabika ne’ebé koñesidu ona no seluk tan.
Rigunasih hatutan katak peskiza ida-ne’e mós rekomenda jestaun rai bazeia ba agrofloresta ba área sira ne’ebé ho foho-lolon ne’ebé tetuk, ho kompozisaun porsentu 60 ai-horis floresta no porsentu 40 ai-horis agríkola.
Aleinde ne’e, rai-tetuk ho natar ne’ebé rega presiza aumenta produtividade liuhusi adubu ekilibradu ba adubu orgániku no inorgániku.
Rezultadu husi peskiza, ne’ebé halo husi Universidade Udayana, inklui identifikasaun iha kampu, análize laboratóriu, no tabulasaun dadus. Deskobrimentu hothotu sei sai hanesan baze-dadus sientífiku ida ba Governu Timor-Leste hodi dezenvolve planu dezenvolvimentu setór agríkola ne’ebé alvu liu no sustentavel.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




