DILI, 26 Outubru 2025 (TATOLI)—Governu no povu Timor-Leste (TL), domingu ne’e, komemora adezaun Timor-Leste sai mempru plenu ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, siglá inglés) ne’ebé formalizada liuhusi siméria ba da-47 iha Kuala Lumpur, Malázia.
Vise Primeiru-Ministru ba Asuntu Sosiál, Mariano ‘Assanami’ Sabino, hateten ohin Timor-Leste marka momentu istóriku ida ba povu TL, durante tinan barak hein ho esperansa, pasiénsia no determinasaun.
“Ohin, Timor-Leste sai membru ba da-11 iha família ASEAN. Ne’e rezultadu husi esforsu koletivu husi lideransa no povu Timor-Leste tomak. Hahú husi tempu rezisténsia liubá, tempu rekonstrusaun nasaun no to’o agora, ita la haluha ita-nia objetivu ida, atu fó Timor-Leste sai fatin di’ak ba komunidade rejionál ne’ebé mak naturalmente ita hola parte,” Mariano ‘Asssnami’ Sabino, hato’o iha nia diskursu, iha Largo Lesidere, domingu ne’e.
Tuir nia, nu’udar membru plenu ida, pilár boot tolu husi komunidade ASEAN mak sei sai matadalan ba dezenvolvimentu nasionál, pilár polítika-Seguransa hametin pás no estabilidade, pilár ekonómiku mak TL nia odamatan ba prosperidade no agora sai parte husi merkadu dinámiku ida ho ema liu millaun 600, no pilár Sósiu-Kulturál hanesan promesa ida atu investe iha rikusoin boot liu hotu mak povu.
Vise-Primeiru-Ministru afirma, ASEAN la’ós deit organizasaun polítiku ka ekonómiku maibé organizasaun ne’e mak komunidade ida ne’ebé fó valór ba solidariedade, estabilidade, dezenvolvimentu no kooperasaun.
Iha ASEAN, tuir nia, kada membru aprende ba malu, apoia malu no serbisu hamutuk atu hasa’e moris di’ak ba sira-nia povu.
“Adezaun ofisiál ida-ne’e, halo ita-nia nasaun sente orgúllu, maibé mós fó ita-nia lideransa no povu iha obrigasaun foun, atu kontinua prepara Timor-Leste hodi kontribui la’ós de’it hanesan membru foun, maibé hanesan membru atu fó kontribuisaun substantivu ba pás, estabilidade no dezenvolvimentu sustentavel iha rejiaun ida ne’e,” nia hateten.
Nia hatutan, Timor-Leste sei hasoru dezafiu barak tranba ho nasaun kiik ida ho ekonomia ne’ebé sei dezenvolve hela, Timor-Leste tenke serbisu maka’as liutan hodi hametin instituisaun sira, harii enfraestrutura no eduka ita-nia oan sira, tanba ita-nia negósiu sira tenke sai kompetitivu liu.
Tuir nia, susesu país ba jornada ASEAN nian la depende ba ema seluk maibé depende parte hotu nia unidade, serbisu maka’as no rezilensia. Nune’e komemorasaun ne’e mós reflete adezaun nia terminasaun, maibé nu’udar pasu inisiál hodi fó kontribuisaun no kooperasaun iha área komérsiu, seguransa alimentár, ambiente, teknolójia no ligasaun entre povu.
Nia husu povu hotu atu kontinua involve-an iha prosesu ida-ne’e no reafirma país kontinua parte ativa iha komunidade rejionál ida ne’ebé promove pás, dezenvolvimentu no solidariedade.
Iha fatin hanesan, Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, lori Governu nia-naran, agradese ba partisipasaun husi entidade no povu tomak iha festa populár povu nian hodi festeza momentu istóriku ne’e.
Reprezentante husi Embaixada Malázia iha Timor-Leste, Jemimah Ujang, hato’o benvindu ba TL nia adezaun formál ba iha ASEAN no afirma Malázia nia kompromisu apoiu TL nia adezaun ne’e.
“Timor-Leste lori ba ASEAN, únika istória, riku ho kultura no kompromisu ba pás, demokrásia no kooperasaun rejionál. Imi-nia adezaun haforsa komunidade ASEAN no fiar Timor-Leste sei kontribui ativu no signifikadu ba ita-nia partilla mehi iha kooperasaun polítika-seguransa, dezenvolvimentu ekonómiku no sósiu kulturál.” nia dehana.
Partisipa iha eventu ne’e, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, Prezidente Tribunál Rekursu, Afonso Carmona, membru Nonu Governu Konstituisionál, deputadu, eis titulár órgaun soberania, korpu diplomátiku, autoridade sívil, militár, autoridade lokál no komunidade iha Dili.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




