DILI, 07 Novembru 2025 (TATOLI)—Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’ hateten, Governu prefere aplika subsídiu úniku ba benefisiáriu veteranu sira duké kontinua aplika pensaun sobrevivénsia.
‘Oan Soru’ hato’o pozisaun ne’e hodi responde ba preokupasaun deputadu sira iha Paralmentu Nasionál du’urante ámbitu diskusaun ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 faze jeneralidade, sesta ne’e.
“Ha’u fó resposta ba preokupasaun husi intervensaun deputadu sira-ne’ebé dehan tanba saida mak sira maun ho alin, ina-aman no oan sira-ne’ebé halo rejistu dahuluk simu pensaun sobrevivénsia no agora sobrevivénsia laiha ona. Sobrevivénsia iha konstituisaun ko’alia vulnerabilidade, laiha razaun maun atu sai vulneravel ba alin ida no laiha mós razaun ida katak inan-aman atu sai fali vulneravel ba sira-nia oan. Ha’u lahatene razaun ne’e foti husi ne’ebé, ita prefere finanseiru úniku duke subsidiu sobrevivénsia,” Gil hateten.
Nia esplika, iha tinan 2024 Governu lori lei nú 3/2006 halo ona alterasaun, no aprova husi Parlamentu Nasuonál no nia husu deputadu sira atu labele halo dúvida públiku.
Nia hatutan, artigu 13 husi lei nú. 3/2006 hateten rejistu kualidade hanesan kombatente libertasaun nasionál sei kontinua hala’o validasaun rejistu ba períodu da-ruak nian ba rekoñesimentu kombatente hanesan libertasaun nasionál ne’ebé rejista iha tinan 2009.
“Maibe hanesan Ministéria relevante ida koko atu komprende konteúdu husi lei ne’e mensiona saida. Tanba akompania debate no audiénsia sira kona-ba inísiu lei nú 3/2006 no ninia alterasaun ka sofre konsekuénsia no justifikasaun sira, razaun saida mak veteranu sira uluk simu osan fulan-fulan maibé agora daudaun ne’e Governu tau iha ne’ebá atu atribui finanseiru úniku liuhusi dekretu lei nú. 35/2025, entaun lolós ne’e ita aplika ida- ne’e tuir artigu 39° nia estatutu mak implementa loos liu duké ita aplika sobrevivénsia ba ida-ne’e sala,” ‘Oan Soru’ esplika.
Governante ne’e dehan, sobrevivénsia katak nia veteranu ida nia-feen faluk ho ninia oan ne’ebé ki’ak hela ne’e mak atu sobrevive laen ka inan-aman ida-ne’ebé mate.
Bainhira ko’alia kona-ba rekonesimentu no valorizasaunmak produs lei ida liuhusi artigu 39° ne’ebe fó kompeténsia ba Governu atu lejislariza saida de’it hodi komplementa buat ne’ebé mak mensiona ona.
“Horibainhira lei ne’e sofre alterasaun audiénsia barak husi veteranus sira ho komisaun F karik ha’u lahatene. Tanba ha’u haree de’it iha mídia ne’ebé ladun hatene mark audiénsia ho komisaun F ka Parlamentu Nasionál, kona-ba veteranu sira ba toba hela iha edifísiu MAKLAN nian, entaun buat ne’ebé uluk sala labele repete,” nia hateten.
Tanba ne’e, nia apela ba veteranu sira katak implementasaun ne’ebé sala labele repete, veteranu nia pozisaun ne’e hahú kedas husi luta hamriik metin hodi manán funu.
“Ita veteranu sira durante ne’e nunka hanoin buat ida-ne’ebé sala tenke repete beibeik sala ida-ne’e, tanba ita la ko’alia polítika maibé ita ko’alia pasajen istória, rekoesementu no valorizasaun,” nia hateten.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





