DILI, 11 Novembru 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi Ministru Defeza Kontra Almirante Donaciano do Rosário da Costa Gomes Pedro Klamar Fuik no Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Domingos Raul Falur Laek, Tersa ne’e, despede Kontijente Forsa Tarefa Konjunta na’in-150 Timor-Leste nian hodi halo misaun asisténsia umanitária iha Filipina, liga ho dezastre naturál ne’ebé akontese foin lalais ne’e hodi rezulta ema barak sofre.
Kontijente sira ne’e kompostu husi membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) 120, pesoál husi Autoridade Protesaun Sivil Diresaun Bombeiru na’in-20, Servisu Saúde na’in-neen no Institutu Jestaun Ekipamentu Dezenvolvimentu Infrastrutura, Institutu Públiku (IGEADI, I.P) reprezenta husi ema na’in-haat.
Kontijente ne’ebé reprezenta Timor-Leste ne’e sei dezloka bá Filipina iha Kuarta (12/11) no sei estadia durante loron-20. Ekipa ne’e lidera husi Tenente Koronél Vitorino.
Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada (XEMGFA), Tenente Jenerál Domingos ‘Raul Falur Rate Laek’ iha nia intervensaun hateten, ho sentidu orgullu nasionál neʼebé kle’an no ksolok boot tebes mak nia rasik dirije serimónia solene formatura despedida ida-ne’e ba kontinjente ne’ebé sei reprezenta Timor-Leste iha misaun apoia umanitária iha Filipina.
“Momentu ida-ne’e ultrapasa protokolu militár ne’ebé konstitui marku istóriku ida iha afirmasaun ba ita-nia nasaun joven iha konsertu nasaun aziátiku nian no iha palku internasionál,” Falur hateten durante serimónia despedida Kontijente, iha Kuartél F-FDTL, Fatuhada.
Notísia relevante : Filipina apresia no haksolok ho Timor-Leste nia asisténsia umanitária
Nia konsidera, momentu ne’e úniku no istóriku tebes tanba ba dahuluk Timor-Leste mobiliza kontinjente ida ho magnitude ida-ne’e-boot liu ne’ebé halibur la’ós de’it Forsa Defeza, maibé mós profisionál sira husi Bombeiru, Servisu Saúde, no Institutu Jestaun Ekipamentu husi Ministériu Obra Públika.
“Kompozisaun multi-setoriál ida-ne’e hatudu ita-nia Estadu nia maturidade institusionál no ita-nia kapasidade ba resposta integrada ba emerjénsia umanitária globál sira. Kontijente ida-ne’e sai iha momentu ida-ne’ebé partikularmente signifikativu, iha momentu ne’ebé Timor-Leste alkansa adezaun tomak iha ASEAN (Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku),” nia akresenta.
Aleinde ne’e, nu’udar realizasaun diplomátika ho magnitude inestimável ne’ebé tau Timor-Leste iha episentru kooperasaun rejionál nian.
“Ita-boot sira, pesoál militár no sivíl sira neʼebé prezente iha-ne’e sei sai embaixadór dahuluk iha era foun ida-ne’e. Ita-boot sira lori iha ita-boot nia kabas la’ós de’it mochila no ekipamentu sira, maibé bandeira sagradu ita-nia rai-doben nian no esperansa husi povu ida ne’ebé ultrapasa adversidade inimajinável hodi alkansa sira-nia dignidade,” nia subliña.
Jenerál Falur husu atu kontijente sira bele kuidadu ho misaun ida-ne’e tanba selesaun ida-ne’e la’ós arbitráriu no la’ós kasuál, maibé nu’udar rezultadu husi avaliasaun rigorozu liuhusi abilidade téknika no integridade morál.
“Bainhira ita-boot sira sama ain iha rai Filipina, hanoin katak ita-boot sira la bá de’it nu’udar individuál, maibé nu’udar Timor-Leste. Ita-boot sira-nia jestu ida-idak, liafuan ida-idak, ita-boot sira-nia asaun ida-idak sei observa no interpreta nu’udar espresaun ida ba karakter asaun. Mundu sei observa la’ós saida maka ita hateten, maibé saida maka ita hatudu ho efetivu liuhusi hahalok, dedikasaun, no profisionalizmu,” nia fó hanoin.
Nia dehan, Timor-Leste maski iha limitasaun materiál no dezafiu ekonómiku maibé iha buat folin-boot atu oferese ba mundu mak esperiénsia sofrimentu ne’ebé transforma ba empatia, memória solidariedade internasionál ne’ebé tulun transforma ba kompromisu atu retribui, no kompreensaun kle’an kona-ba valór moris no dignidade ema nian.
“Ita sei kontribui ho buat uitoan ne’ebé ita iha, sei oferese buat ne’ebé di’ak liu. Solidariedade la’ós konseitu abstratu ba timoroan. Ita hatene didi’ak signifikadu husi ajuda umanitária tanba ita hetan benefisiu husi ida-ne’e iha momentu nakukun liu iha ita-nia istória,” nia afirma.
Misaun umanitária iha Filipina reprezenta materializasaun husi kompromisu no sei sai instrumentu ne’ebé Timor-Leste fó onra ba ninia dívida morál gratidaun no afirma ninia fatin nu’udar nasaun solidariedade, responsabilidade, no kompromisu ba prinsípiu universál sira fraternidade entre povu sira.
“Permite ha’u iha momentu ida-ne’e atu dirije ba ita-boot sira ho liafuan sira orientasaun nian ne’ebé klaru no laiha dúvida kona-ba espetativa sira-ne’ebé tau ba ita-boot sira ida-idak,” Falur dehan.
Xefe Estadu Maiór Forsa Armada ne’e husu ba kontijente Timor-Leste ne’ebé halo misaun iha Filipina, ba dahuluk tenke hatudu hahalok di’ak bainhira halo misaun.
“Ita-boot sira sujeita ba eskrutíniu konstante no ita-boot nia hahalok labele halo sala iha sirkunstánsia hotu-hotu. Disipliña militár, respeitu ba kultura lokál, kortezia iha interasaun sira hotu-hotu, no integridade morál tenke sai marka distintiva,” nia afirma.
Ba daruak Falur husu ekipa sira tenke iha unidade maka imperativu ba susesu misaun nian tanba ekipa sira mai husi instituisaun no formasaun profisionál oioin, maibé iha teatru umanitáriu operasaun sei konstitui órgaun no forsa ida de’it. Diferensa institusionál sira tenke disolve iha unidade objetivu nian.
“Suporta malu, respeita abilidade espesífiku husi setór ida-idak, no serbisu iha sinerjia,” nia hameno.
Datoluk submisaun rigorozu ba ierarkia no Komandu Forsa Tarefa nian maka fundamentál tebes. Tanba kadeia komandu nian eziste atu asegura koordenasaun, seguransa, no efikásia operasionál. Desizaun ruma, asaun ruma, komunikasaun esterna ruma tenke tuir kanál sira ne’ebé apropriadu tanba inisiativa individuál ne’ebé la kontroladu bele kompromete misaun tomak.
Ba dahaat, nu’udar Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada Timor bolu atensaun liuliu ba komunikasaun no deklarasaun públika sira, iha kontestu kontemporáneu husi rede sosiál no komunikasaun instantánea, komentáriu sira ne’ebé la prudente, fotografia sira ne’ebé la apropriadu, ka deklarasaun ne’ebé la konsideradu bele iha reperkusaun sira ne’ebé la proporsionál.
“Hadook-an husi halo komentáriu aleatóriu ka deklarasaun públiku ne’ebé la autorizadu. Komunikasaun esterna hotu-hotu tenke kanaliza liuhusi órgaun sira ne’ebé apropriadu. Hanoin katak ita-boot sira reprezenta Estadu Timor-Leste, la’ós opiniaun pesoál,” nia afirma.
Ba dalimak, Falur husu ekipa sira halo buat hotu ne’ebé presiza atu hasa’e orgullu nasionál. Tanba knaar hotu maski parese modestu maibé tenke hala’o ho ezelénsia. Kompeténsia téknika, dedikasaun ne’ebé la kolen, no espíritu serbisun ian tenke karakteriza ba asaun hotu.
“Bainhira ita-boot sira fila mai, atu povu Timor tomak bele dehan ho orgullu ne’ebé justifikadu, katak: ita-boot sira fó onra ba timoroan tomak,” nia enkoraja.
Iha biban ne’e Falur husu ba família kontijente Forsa Tarefa Konjunta ne’ebé hala’o misaun umanitária iha Filipina atu apoia orasaun.
“Agora ha’u dirije ba distintus familiares husi membru sira kontinjente ida-ne’e feen, la’en, inan, aman, oan, no ema hotu ne’ebé imi hadomi Ami rekoñese sakrifísiu boot ne’ebé ita-boot sira halo hodi permite ita-boot sira nia doben sira atu sai ba misaun ida-ne’e. Separasaun ne’e todan, preokupasaun ne’e naturál no sira-nia auzénsia nia todan sei sente loroloron. Maibé, ami husu ita-boot sira nia apoiu ne’ebé metin, ita-boot sira-nia orasaun konstante, no ita-boot sira-nia enkorajamentu morál,” nia katak.
Serbisu kolaborasaun
Nune’e mós, Ministru Defeza Kontra Almirante Donaciano do Rosario da Costa Gomes Pedro Klamar Fuik hateten, Forsa Tarefa ne’e sei serbisu iha kolaborasaun kompletu tomak hamutuk ho Autoridade Filipina atu garante resposta ida-ne’ebé mak lalais atu responde ba situsaun dezastre naturál ein Jerál.
“Forsa Tarefa Konjunta ba Apoiu Umanitária Timor-Leste nian sei ajuda autoridade lokál sira Forsa Armada Filipina atubele fó apoiu ne’ebé nesesáriu materiál no lojístika ba populasaun sira-ne’ebé mak afetadu husi katastofru dezastre naturál ne’e rasik,” nia tenik.
Aleinde ne’e, kontinente sira sei garante komunikasaun ida-ne’ebé nakloke no orientadu husi Komandu Forsa Tarefa mai Komandu F-FDTL liu iha Ministériu ba to’o Governu no ba sosiedade ein jerál.
Governante ne’e dehan, Forsa Tarefa ne’e sei responde ba forsa inklusiva no sei fó apoiu hotu-hotu ne’ebé komunidade afetadu sira presiza.
“Sei proteje sivíl sira prepara antigu ba populasaun sira ne’ebé presiza, sei fahe bee no alimentasaun ba populasaun ne’ebé mak presiza no sei fó mós apoiu médiku no lojístiku ne’ebé populasaun presiza,” nia katak.
Klamar Fuik esplika, iha apoia umanitária tenke iha karraterístika proteje ema-nia vida, respeita ema no tenke iha imparsialidade.
Forsa Tarefa Umanitária Timor-Leste ne’ebé mak estabelese, aban sei halo embarkasaun dahuluk no ekipa daruak sira sei desloka iha sesta ne’e.
Biban ne’e, Ministru agradese ba Forsa Tarefa no husu atu halo misaun ho di’ak. Nia mós agradese ba Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada Falur Rate Laek ne’ebé mak hatudu prontidaun atu apoia Governu nia desizaun sira.
“Bainhira Primeiru-Ministru husu, ha’u dehan karik ita bele haruka ita-nia forsa ba apoia umanitária hodi tulun povu Filipinu ne’ebé hetan dezastre katastuferu, ha’u hanesan Ministru Defeza kontaktu kedan ba Jenerál XEMGFA no responde kedan ho dala-ida la ba tan tan dala-rua. Ida-ne’e ha’u agradese,” nia katak.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina





