OEKUSI, 27 Novembru 2025 (TATOLI) – Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kinta ne’e, halo lansamentu kuda du’ut Vitever hamutuk hun 3000 iha postu integradu Oésilo hodi konserva ambiente ne’ebé ameasadu ba erozaun ho tema ‘Kuda du’ut Vetiver hodi konserva ita-nia ambiente no hasa’e rendimentu familiár’.
Hafoin halo lansamentu, Xefe Governu ne’e, rekomenda ba Autoridade RAEOA liu-liu Diresaun Rejionál Agrikultura atu kontinua kuda nafatin, nune’e bele hafurak liña fronteira.
“Primeira-vés ha’u partisipa iha asaun ida hanesan ne’e. Ne’e mak ohin ha’u husu, kontinua kuda nafatin ba, tanba dalaruma ita promete maibé karik ita barukten, entaun loron ruma ha’u sei mai atu haree, sei la fó hatene, mai vizita supreza, du’ut sira-ne’e moris kala’e, tanba iha ne’ebá iha kedas odamatan fronteira rai rua nian,” nia hateten iha fronteira Oésilo, ohin.
Iha biban ne’e, Diretór Diresaun Rejionál Agrikultura, aprezenta katak objetivu kuda du’ut Vetiver ne’e, atu proteje foho-lolon labele akontese erozaun ka rai-halai.
“Ohin iha kuda simbólika de’it husi Primeiru-Ministru ho autoridade RAEOA, ne’ebé komesa aban ba oin ita-nia ekipa Floresta sira sei kontinua kuda nafatin tanba agora besik udan ona, entaun ita agora prepara huun 3000 iha sentru atu kuda iha área fronteira ne’e, tanba ita observa rasik, iha rai-loron, besik loos ho fronteira, entaun ita tenke kuda, tanba du’ut ne’e nia akar tama ba rai-okos metro tolu, ne’ebé garantia atu labele hamosu rai-halai,” nia esplika.

Koñese Du’ut Vativer
Du’ut Vativer mak plantasaun du’ut trópiku ho nia abut nani kle’an iha rai okos, uza ba halo konservasaun rai, prevene erozaun, no ajuda atu mitiga rai monu.
Plantasaun ida-ne’e koñese sientifikamente hanesan Chrysopogon zizanioides no parte husi família Poaceae. Vetiver iha abut bele moris to’o metru lima (5) iha rai, ne’ebé halo ida-ne’e sai hanesan solusaun naturál ida-ne’ebé efetivu liu atu prevene erozaun, hametin foho-lolon sira, no proteje rai hosi erozaun.
Karakterístika Prinsipál
- Naran lokál: Vetiver
- Naran sientífiku: Chrysopogon zizanioides
- Família: Poaceae (família ai‑nahe)
- Ain: Moris loos ba rai okos, kle’an tebes, la namkari ba sorin
- Abitat: Rai tropikál no subtropikál, seguru hasoru rai-maran no inundasaun
Benefísiu Ekolójiku
- Mitigasaun rai-halai: Vetiver nia abut hametin estrutura rai iha foho-lolon ne’ebé aas
- Konservasaun rai: Prevene erozaun iha rai agrikultura no to’os sira
- Kontrolu inundasaun: Absorve bee ne’ebé maka barak liu no hamenus bee-sa’e neineik
- Purifikasaun rai no bee: Absorve toxina sira (veneno), metál pezadu sira, no poluente sira
Observasaun Jornalista Ajénsia Tatoli,I.P, durante prezensa Primeiru-Ministru akompaña husi Ministru Obra Públika, Diretór Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN), Diresaun Rejionál Infraestrutura (DRI), Prezidente Autoridade RAEOA no Koordenadór ZEEDOA, Komandante UPF, Komandante Satgas-Pamtas TNI no autoridade fronteira rai rua nian inklui autoridade lokal no komunidade.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




