KOVALIMA, 10 Dezembru 2025 (TATOLI)- Word Vision Timor-Leste hala’o kampaña hakotu violénsia dijitál hasoru feto no labarik feto sira hodi komemora loron 16 ativizmu, iha postu Administrativu Tilomar, Munisípiu Kovalima.
Atividade kampaña ne’e ho nia tema “Hamutuk ita hapara violénsia dijitál hasoru feto no labarik feto sira”.
“Ha’u sente ita la’ós foin maka hala’o eventu ida-ne’e. Ita hala’o bebeik ona no eventu ida-ne’e oinsá atu tane aas feto nia direitu iha ita-nia sosiedade no iha suku no aldeia sira”, Jerente programa Word Vision Kovalima, João Moniz, hato’o liuhusi nia diskursu, iha salaun sede suku Maudemo, Tilomar, ohin.
Organizasaun Internasionál Word Vision hala’o atividade iha Tilomar, tanba joven-sira iha postu ladauk asesu informasaun kona-bá violénsia bazeia ba jéneru.
Ho tema ne’ebé maka iha, Jerente ne’e dehan revante ho situasaun tanba daudaun tama iha era dijitál nune’e uza dijitál iha-nia vantajen no desvantajen
“Ita uza sala dijitál ita sei sofre bainhira uza teknolojia ho di’ak sei hetan benefisiu husi dijitál ne’e rasik hanesan alunu sira bele asesu disipliña ne’ebé husi profesór bele asesu liuhusi dijitál”, nia fó hanoin.
Jerente ne’e dehan, uza dijitál liga ba violénsia katak uza dijitál mak mane balun hato’o liafuan ladun di’ak liuhusi WhatsApp, Facebook ne’e presiza atu prevene.
Atu halo prevensaun violénsia liuhusi dijitál hanesan ONG Internasionál Word Vision Timor-Leste hamutuk ho Governu atu halo prevensaun violénsia ba jovem feto sira ho idade produtivu presiza iha edukasaun ne’ebé di’ak, nune’e joven feto sira uza dijitál labele tama iha negativu.
Iha fatin hanesan, Reprezentante Sekretáriu Asuntu Sosiál no Organizasaun Komunitária, Alipio Gusmão, fó hanoin ba joven feto no mane sira uza mídia dijitál tenke haree nia benefisiu ba moris.
“Ita komemora loron 16 ativizmu hasoru feto inteletuál sira halibur malu iha 1991 no iha 2008 Sekretáriu Jerál ONU lansa nune’e mundu tomak bele komemora atu bele hapara violénsia dijitál hasoru feto no labarik feto sira”, nia dehan.
Autoridade dehan, Edukasaun maka sai xave, bainhira atu lakohi sai vítima no mós sai autór husi violénsia dijitál ho nune’e joven feto no mane sira presiza atu estuda.
Tanba edukasaun maka bele muda sosiedade nia hanoin no tenke adopta ho dijitál.
Notísia relevante:“Hamutuk Hakotu Violénsia Hasoru Feto no Labarik Feto:Haburas Relasaun Saudável”
Jornalista:Celestina Teles
Editór:Florencio Miranda Ximenes




