iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Japaun-PARCIC asina akordu hodi reforsa kapasidade Eskola Téknika Agríkola iha Timor-Leste

Japaun-PARCIC asina akordu hodi reforsa kapasidade Eskola Téknika Agríkola iha Timor-Leste

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste,Yasushi Yamamoto, no Diretora PARCIC, Junko Into, asina akordu kona-ba Hasa'e Kapasidade ba Eskola Téknika Agrikultura iha Parte Leste iha Timor Leste, iha Embaixada Japaun, tersa (27/01/2026). Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 27 Janeiru 2026 (TATOLI) – Governu Japaun liuhusi nia Embaixada iha Timor-Leste, asina akordu ho Organizasaun Naun-Governamentál husi Japan Pacific Asia Resource Center (PARCIC) kona-ba projetu “Hasa’e Kapasitasaun ba Eskola Téknika Agríkola iha Timor-Leste foka ba Parte Leste”.

Asinatura kontratu ne’e entre Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Yamamoto Yasushi, no reprezentante PARCIC, Junko Ito, ho sasin husi Diretór-Jerál Kafé no Planta Industriál, Martinho Lauretino Soares, Prezidente Autoridade Munisipál Baukau, Veneranda Lemos Martins, no Diretór-Jerál Ensinu Sekundáriu husi Ministériu Edukasaun, Deolindo da Cruz, ne’ebé realiza iha Embaixada Japaun, ohin.

Junko ITO, hateten objetivu husi projetu ida-ne’e mak foka ba dezenvolve rekursu umanu joven sira hanesan forsa ida ne’ebé dudu dezenvolvimentu ekonómiku sustentavel, liuliu iha setór agrikultura ne’ebé sai hanesan indústria xave ida.

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste,Yasushi Yamamoto, no Diretora PARCIC, Junko Into, asina akordu kona-ba Hasa’e Kapasidade ba Eskola Téknika Agrikultura iha Parte Leste iha Timor Leste, iha Embaixada Japaun, tersa (27/01/2026). Imajen Tatoli/Egas Cristovão

Projetu ne’e estabelese tanba haree joven sira ne’ebé tuir ona formasaun iha eskola sekundária téknika agríkola públika no sentru formasaun agríkola privadu sira hein atu implementa sira-nia koñesimentu ba prátika hodi sai responsavel ba revitalizasaun ekonómika iha área rurál, maibé seidauk aproveita ho di’ak.

Iha situasaun atuál, produtividade agrikultura sei falta ho sistema jestaun sientífiku ne’ebé la sufisiente hanesan análize rai no diagnóstiku ba peste. Eskola téknika agríkola foka liu ba edukasaun kultivu no joven ne’ebé fila husi migrasaun traballu iha rai-li’ur hasoru oportunidade empregu limitadu iha rai-laran.

Nune’e bainhira implementa projetu ne’e kompleta ho atividade instalasaun laboratóriu simples no fornese serbisu análize sientífiku ba agrikultura iha komunidade, dezenvolve métodu utilizasaun rekursu rejionál ba materiál no produtu agríkola sira, treinamentu báziku ba negósiu kona-ba produsaun no marketing.

Diretora PARCIC, Junko Into. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

“Ho sira ne’e hotu ita iha polítika ida katak sei hasa’e produtividade agríkola iha parte leste no sei hametin aspirasaun negósiu agríkola husi joven sira ne’ebé estuda iha eskola téknika agríkola nian”, Junko Ito hateten iha Embaixada Japau.n

Projetu ida-ne’e sei serbisu hamutuk ho Eskola ka Sentru Tékniku Agríkola privadu iha parte leste iha Timor-Leste, hodi fó fatin ba formadór, profesór, no estudante sira atu dezenvolve rekursu umanu ne’ebé sei ativu iha setór agrikultura.

Tanba iha projetu ida-ne’e sei halo atividade pilár tolu mak estabelese laboratóriu báziku iha eskola téknika agríkola, halo formasaun operasionál ba treinadór sira iha laboratóriu báziku, no eskola téknika agríkola fornese serbisu análize sientífiku ba agrikultór sira.

Projetu ne’e nia durasaun tinan rua, 2026-2028, ne’ebé tinan dahuluk sei implementa iha Sentru Dezenvolvimentu Komunitáriu (CDC, sigla portugés) iha munisípiu Baukau, no tinan daruak implementa iha Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasionál Agríkola Fuiluru, munisípiu Lautein.

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Yamamoto Yasushi, hateten projetu foun ne’e sei implementa husi PARCIC no hetan apoiu fundu husi Governu Japaun hamutuk rihun $340.

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Yasushi Yamamoto. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

Nia lembra katak durante ne’e Japaun apoia ona Timor-Leste iha área agrikultura, inklui dezenvolvimentu rekursu umanu no seluk tan liuhusi JICA, organizasaun internasionál, nomós PARCIC.

“Hanesan ita hotu hatene, Timor-Leste ninia Planu Dezenvolvimentu Estratejiku 2011-2030 identifika agrikultura sai hanesan xave ba dezenvolvimentu ekonómiku no hakarak atu muda agrikultura husi subsisténsia ba produsaun komersiál, liuhusi promove tékniku modernu sira, ekipamentu nomós peskiza”, dehan.

Tuir nia, atu apoia ida-ne’e, Embaixada Japaun no JICA asume responsabilidade hanesan ko-prezidente hamutuk ho Embaixada Estadu Unidu Amérika iha enkontru armonizasaun ba agrikultura.

Nia subliña katak Japaun fó apoiu finanseiru ba projetu mellora kafé no agroflorestál ho naran CALIP, implementa husi Banku Aziátiku Dezenvolvimentu, JICA, mós hala’o hela programa Agri-Net, hodi promove agrikultura sustentavel no dezenvolvimentu rurál.

JICA mós reabilita ona sistema irrigasaun Bulutu no Maliana, no esforsu atu hadi’a kadeia valór foos liuhusi treinamentu ba agrikultura no komersializasaun. Aleinde ne’e, ONG Japaun sira hanesan PARCIC fó ona treinamentu ba agrikultór no tulun sira asesu ba merkadu.

Diretór-Jerál Ensinu Sekundáriu husi Ministériu Edukasaun, Deolindo da Cruz, hateten projetu ne’e pasu vitál ida ba edukasaun téknika iha nasaun ne’e nia futuru.

“Ami agradese tebes hodi haree parseria ne’e espande liután, espesifikamente ba área edukasaun formál agrikultura nian. Projetu ne’e mai iha momentu ne’ebé krusiál tebes. Bainhira ami esforsu an atu hametin ami-nia ekonomia nasionál, ami hatene katak futuru depende ba kbiit no abilidade ami-nia foinsa’e sira-nian”, dehan.

Tuir nia, projetu ne’e sei transforma estudante sira atu aprende ho di’ak, tanba durante ne’e eskola barak ho teoria de’it, maibé ho projetu ida-ne’e garante katak graduadu sira la’ós de’ it to’os-na’in, maibé emprezáriu agríkola ne’ebé bele konekta ho merkadu no dudu ekonomia lokál.

Prezidente Autoridade Munisipál (PAM) Baukau, Veneranda Lemos Martins. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

Prezidente Autoridade Munisípiu Baukau, Veneranda Lemos, kompromete sei serbisu hamuruk ho PARCIC, nune’e projetu ne’e nia implementasaun iha rezultadu ne’ebé di’ak ba joven sira iha munisípiu Baukau.

PARCIC mak nu’udar ONG husi Japaun 

Durante ne’e PARCIC serbisu hamutuk ho komunidade sira iha área rurál iha Timor-Leste hodi dezenvolve ekonomia área rurál, liuhusi uza sira-nia produtu lokál.

Dezde tinan 2002, PARCIC oferese ona treinamentu ba membru sira husi kooperativa produtór kafé iha Maubisi no Ermera iha Timor-Leste, hodi prodús kafe ho kualidade di’ak no liga sira-nia produtu ba merkadu internasionál.

Komesa husi tinan 2013, PARCIC serbisu hamutuk ho grupu feto sira iha munisípiu neen Aileu, Ainaru, Baukau, Bobonaru, Kovalima, Likisá, ne’ebé halo prosesamentu ai-han liuhusi ingrediente lokál ho marka Aroma Timor no promove produtu ida -e’e nia kualidade liuhusi atividade promosaun iha merkadu.

Iha tinan 2019, PARCIC komesa habelar ninia atividade ba setór nutrisaun bazeia ba esperiénsia. PARCIC estabelese ona kooperasaun ho grupu feto iha Ataúru hodi prodús temperu etu ho naran “KOHAKAHUR” ne’ebé halo husi ikan-maran, marungi, lena no seluk-seluk tan.

Produtu ida-ne’e introdus ona iha Programa Merenda Eskolár iha munisípiu Dili no Ermera no akompaña ho kursu tein ba fornesedór merenda eskolár sira.

Iha tinan 2023, PARCIC lansa projetu ida-ne’ebé kombinadu ho edukasaun nutrisionál no florikultura (produsaun tesi ai-funan), suporta inan sira iha Aileu, Ermera, no Maubisi hodi hetan rendimentu no aprende oinsá atu prepara hahán nutritiva ba sira-nia família no promove konxiensializasaun nutrisionál iha sira-nia komunidade.

Notísia relevante: Japaun hametin kooperasaun ho TL iha área infraestrutura-agrikultura-turizmu

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!