DILI, 28 Janeiru 2026 (TATOLI) – Austrália reafirma nia kompromisu atu kontinua apoia dezenvolvimentu Timor-Leste (TL), liuhusi kooperasaun estratéjika iha área seguransa, enerjia, reziliénsia ekonómika no dezenvolvimentu rekursu umanu.
Kompromisu ida-ne’e hato’o husi Primeiru-Ministru Austrália, Anthony Albanese, iha sesaun solene iha Parlamentu Nasionál.
Primeiru-Ministru, Anthony Albanese, hateten katak Timor-Leste iha poténsia boot iha futuru, tanba nia belaza naturál ne’ebé furak, tasi-kle’an no nabilan, ne’ebé loke oportunidade foun ida ba rejiaun Sudeste Aziátiku no Indo-Pasífiku.
“Ba Austrália no Timor-Leste, jeografikamente ita sai viziñu, no istória no valór sira halo ita sai belun. Haree ba futuru, ita hamutuk parseria foun ida kle’en iha seguransa, enerjia no rezilénsia ekonómika, tanba ita-nia relasaun hahú husi tempu naruk iha segunda guerra mundiál, ne’ebé soldadu Austrália apoiu Timor-Leste”, Albanese hateten.
Nia hateten katak relasaun amizade ne’ebé dura, hahú husi tempu naruk la’ós hela iha istória, maibé sai nu’udar baze ida hodi hametin parseria entre nasaun rua no hamutuk haree ba futuru nasaun nian.
Iha Timor-Leste nia esforsu sai nu’udar membru foun permanente ba ASEAN, Primeiru-Ministru Austrália afirma katak sei kontinua serbisu hamutuk ho Timor-Leste hodi hametin pozisaun nu’udar nasaun joven liu iha Ázia no demokrasia foun liu iha ASEAN.
António Albanese ho orgullu anunsia finansiamentu husiAustrália hodi ajuda realiza objetivu adezaun ba ASEAN, liuhusi pakote asisténsia téknika no kapasitasaun. “Ohin, ha’u fó sai katak ami sei fó kontribuisaun adisionál ida ho montante millaun $8,2, hodi lori finansiamentu totál ba programa ne’e to’o millaun $20”, nia adianta.
Nia dehan investimentu ida-ne’e ba Timor-Leste iha komunidade nasaun sira Sudeste Aziátiku nian, hodi hakle’an amizade, hametin diálogu, fahe interese ba malu, no garante Timor-Leste nia autonomia no avansu ekonómiku.
Tuir Albanese, atu atinje avansu ekonómiku ida-ne’e, Timor-Leste presiza kontinua harii no hametin lasu ekonómiku ho parseiru sira, inklui Austrália, no hametin reziliénsia ekonómika hamutuk, hasa’e Timor-Leste nia kapasidade nu’udar merkadu ida ne’ebé buras.
Ba Austrália, iha komérsiu bilaterál ne’e kontinua disponibiliza millaun atus ba atus, inklui iha setór sira inklui rekursu, servisu finanseiru, no manufatura. Tanba ne’e, Austrália investe tokon $18 iha programa dezenvolvimentu setór privadu hodi apoia empreza ki’ik no médiu sira iha Timor-Leste.
Nia hateten katak fundu ida-ne’e sei fó apoiu ba emprezáriu timoroan sira hodi haburas sira-nia negósiu, habelar asesu bá merkadu, hasa’e produsaun, no hametin abilidade no perísia.
“Tanba kooperasaun ekonómika lori benefísiu tanjivel ba ema sira ne’ebé ita serbí. Ida-ne’e maka loloos saida maka Austrália hakarak atu Projetu Greater Sunrise fó seguransa ekonómika ne’ebé dura ba traballadór sira, seguransa enerjétika ba indústria, no prosperidade foun ba Timor-Leste, enkuantu apoia kreximentu, estabilidade, no seguransa ba ita-nia rejiaun”, dehan.
Iha biban ne’e, primeiru-ministru mós realsa katak Austrália kompromete disponibiliza 10% husi reseita Greater Sunrise ba dezenvolvimentu Timor-Leste. “Ohin, haksolok atu fó sai katak 10% husi reseita futuru Austrália nian husi kualkér Projetu Greater Sunrise sei aloka ba fundu infraestrutura dedikadu ida ba Timor-Leste hodi hametin reziliénsia ekonómika no habelar oportunidade ba ita-boot nia povu”, nia anunsia.
Fundu ida-ne’e sei foti tomak husi Austrália nia parte no sei reprezenta pelumenus um-tersu hosi “ita-nia reseita futuru husi projetu ne’e”.
“Ami halo kompromisu ida-ne’e tanba Austrália fiar iha investimentu iha nasaun ida-ne’e, iha imi-nia povu, imi-nia serbisu, imi-nia kreximentu, no sustentabilidade ba buat ne’ebé Primeiru-Ministru Xanana Gusmão bolu nu’udar ekonomia azúl Timor-Leste nian”, dehan.
Nia hatene katak laiha buat ida ne’ebé vitál liu ba susesu nasionál duké investe iha povu nia abilidade no moris-di’ak. Tanba ne’e maka programa sira hanesan Eskema Mobilidade Traballadór Pasífiku Austrália nian konsidera importante, tanba fornese empregu, saláriu, no abilidade ba traballadór timoroan sira ne’ebé serbisu, no sai ona parte indispensavel husi forsa traballu no komunidade Austrália nian.
Notísia relevante: Bankada parlamentár reafirma kompromisu ba parseria estratéjika Timor-Leste-Austrália
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora






