DIL, 30 Janeiru 2026 (TATOLI)–Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) hamutuk ho Sentru Audivizuál Max Stahl Timor-Leste (CAMSTL), Sesta ne’e, ofisialmente halo lansamentu ba plataforma arkivu obra jornalístika husi Ajénsia Notisioza Timor-Leste – TATOLI, Institutu Públiku (Ajénsia TATOLI, I.P) no Rádiu Televizaun Timor-Leste Empreza Públika (RTTL, E.P) husi analog ba dijitál.
Objetivu ba arkivamentu ne’e atu kuida no prezerva produtu jornalístiku husi mídia estatál rua, nune’e bele uza ba longu prazu, labele lakon kuandu Estadu presiza no bele foti iha CAMSTL nia sentru dadus.
Sekretáriu Estadu Komunikaksaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, hateten, kooperasaun ne’e iha progresu di’ak.
“Ha’u sente haksolok tanba kooperasaun ne’ebé IX Governu Konstitusionál liuhusi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál hala’o ho Sentru Audivizuál Max Stahl hetan progresu ne’ebé di’ak,” Sekretáriu Estadu Expedito hateten durante intervensaun iha ámbitu lansamentu ba plataforma arkivu obra jornalístika, iha edifísiu CAMSTL.
Notísis relevante : Arkiva produtu jornalístiku, Ajénsia TATOLI,I.P – CAMSTL formaliza akordu kooperasaun
Nia haktuir, inisiativa ne’e bainhira nia parte ho antigu Prezidente RTTL, E.P, José Belo, iha momentu ne’ebá bá Austrália hodi hasoru ho empreza ida iha Cambera – Austrália, ne’ebé prezerva arkivu dokumentáriu husi nasaun hotu, nune’e momentu ne’ebá kedan Sekretáriu Estadu husu ba empreza hodi bele ajuda prezerva Timor -Leste nia arkivu dokumentáriu sira.
Governante ne’e hatutan, bainhira iha diskusaun ho empreza ne’e iha disponibidade atu halo prezervasaun ba arkivu dokumentáu Timor-Leste ba plataforma dijitál maibé ho kustu millaun $3.
Governu momentu ne’ebá la konsege halo kooperasaun ho empreza ne’e tanba osan la to’o no haree katak instituisaun ida-ne’ebé kompetente no iha relasaun di’ak ho mídia Timor-Leste mak Sentru Audivizuál Max Stahl.
“Entaun, ami-rua filafali mai, ami ko’alia ho Audivizuál Max Stahl, ba ha’u ko’alia ho Señor Diretór, ami-rua ko’alia dehan bele, maibé ami iha ekipamentu ne’e ladún sufistifikadu hanesan Austrália nian, maibé ita bele halo,” nia katak.
Tanba ne’e, SEKOMS prevee orsamentu balun iha tinan 2025 atu akomoda inisiativa ne’e.
“Ho ida-ne’e ami halo kooperasaun ho Sentru Audivizuál Max Stahl no hahú la’o, rekolla arkivu barak ne’ebé iha RTTL ne’ebé analog kasente sira ne’ebé DVD sei uza fita momentu ne’ebá maski produtu sira ne’e produtu istóriku, produtu audivisuál, maibé ne’e produtu audivizuál istóriku ne’ebé ami rekolla sente katak sei barak,” nia hato’o.
Ajénsia TATOLI presiza arkivu
Iha sorin seluk, Sekretáriu Estadu Expedito konsidera Ajénsia TATOLI ne’ebé tama ona tinan 10 ezisténsia presiza arkivu dijitál.
“Serbisu hamutuk ida-ne’e aleinde transfere produtu fita sira ne’ebé audivizuál RTTL ne’ebé iha to’o ona kasete 11.000, entaun ami mós buka TATOLI nia iha tinan 2025 hodi halo arkivu dijitál,” nia katak.
Tanba inisiativa ne’e husi Governu rasik maka iha tinan 2026 sei kontinua aloka osan ba arkivu dijitál.
Tuir dadus, CSMSTL halo ona dijitalizasaun ba RTTL, E.P nia produtu jornalístiku husi analog ba dijitál hamutuk 400-resin.
RTTL, E.P nia produtu jornalístiku hahú tinan 1999 to’o 2005 unidade 7.000 agora tama ona ba CAMSTL atu halo dijitalizasaun.
“Ha’u hasoru malu ona ho Diretór CAMSTL ho ekipa, ha’u husu para halo proposta mai, tanba iha unidade 7.000 atu halo transformasaun ida-ne’e. Portantu sistema arkivu dijitál RTTL nian no TATOLI fó importánsia no istóriku tebes tanba dijitalizasaun ita hotu hatene importante tebes atu proteje no salva arkivu tama ba arkiva importante tebes. Ba ita-nia istória no identidade kulturál ba konstrusaun Estadu ho nasaun,” nia hato’o.
Expedito lori Governu nia naran agradese ba disponibidade tanba dala barak kooperasaun sira hanesan ne’e dalaruma ema barak buka lukru, maibé CAMSTLrasik la buka lukru, sira asegura atu informasaun sira atu sai hanesan konsumu públiku.
Plataforma dijitál sai hanesan aplikasaun teknolojia
Diretór Ezekutivu CAMSTL, Edicito Pinto, hateten, plataforma dijitál sai hanesan aplikasaun teknolojia iha mundu tomak ho intelejénsia artifisiál agora rasionaliza serbisu iha dadus, gráfiku, audiu no vídeo.
Vizaun Sentru Audivizuál Max Stahl mak iha vizaun únika atu harii sentru audivizuál atu serbí Timor-Leste nu’udar arkivu úniku iha Timor-Leste atu uza teknolojia foun sira atu prezerva memória kulturál nasionál.
Nia apresia ba inisiativa SEKOMS, ne’ebé iha tinan 2025 lansa inisiativa estratéjiku ida salva memória audivizuál ne’ebé analog ba dijitál.
Diretór institutu dehan, atu halo trasferénsia husi analog ba dijitál ne’e la’ós fasil, maibé la’ós imposivel, tanba ne’e CAMSTL agora halo esforsu.
“Ha’u bele hateten trasferénsia husi analog ba dijitál ida-ne’e urjente duni atu ita halo tanba ba futuru kuandu ita la halo nia sei lakon ba beibeik,” nia katak.
Nune’e, Diretór konsidera presiza halo transforamasaun matéria sira ne’e ba arkivu dijitál hodi jornalista no estudante sira bele uza sai hanesan materiál hodi sai hanesan kontíudu edukasionál no bele sai hanesan pontu foun ida nu’udar referénsia ba mídia foun sira hodi haklaken sira-nia koñesimentu.
Hahú inísiu kolaborasaun, CAMSTL prezerva ona file dijitál hamutuk 456 husi RTTL, E.P no Ajénsia TATOLI, I.P
“Matéria sira kuaze 8.000 mak tama mai iha ne’e, mas konsege rekolla uluk 456, maibé ba oin hakarak aumenta ita-nia matéria sira ne’ebé mak sei iha ita tenke dijitaliza hotu,” nia otimista.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina




