iklan

HEADLINE, SAÚDE

MS sei distribui ai-moruk Abate no Malation ba fasilidade saúde iha territóriu

MS sei distribui ai-moruk Abate no Malation ba fasilidade saúde iha territóriu

Ekipa CVTL halo fumigasaun ba atuasaun kazu dengue iha bairru Becuse Sentrál, kinta (20/01/2022). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 05 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Diretor Kompra Institutu Nasionál Farmásia no Produtu Médikamentu, Sergio Belo, hateten Ministériu Saúde liuhusi Institutu Nasionál Farmásia no Produtu Médikamentu INFPM) hatama ona ai-moruk abatizasaun no malation iha armajen Bebora no sei halo distribuisaun ba fasilidade saúde sira ba iha territóriu.

“Abate ho malation ne’e tama ona iha loron sesta semana kotuk ne’e, atualmente sira rai hela iha armajen Bebora, abate kaixa 80 ne’ebé mak atu distribui ba territoriu Timor laran tomak, no malation hodi rega susuk tama ona. Malation ho unidade 96 litru, ho nia kuantidade mak 816 kilograma, ne’e garante to’o udan ne’e ramata. Bainhira tempu udan-been ne’e hotu tiha buat sira-ne’e sei la’o normál, tanba ida-ne’e tratamentu tuir nia tempu no tuir nia klima,” Sergio Belo afirma iha nia fatin, ohin.

Nia dehan, ai-moruk refere sosa husi nasaun ne’ebé, parte INFPM ladún hatene tanba sira hatene mak simu de’it no ida halo komprs mak husi diresaun promosaun edukasaun saúde.

“Ita la’ós produtor ba sasán sira-ne’e, maiória ita importa hotu kedas, buat hotu-hotu presiza komunika ba malu atu buka la’ós dehan katak tuur laiha tiha hotu foin hakfodak sasán laiha ona. Tanba ne’e mak tau jerente sira ba iha fatin sira ne’e atu hodi bele haree sasán sira-ne’e, la’ós dehan tau tiha iha ne’ebá depois hakilar malu dehan laiha,” nia dehan.

Kona ba ai-moruk abatizasaun no malation ne’e ekipa programa mak haree ida-ne’e, maibé atu halo distribuisaun ba Munisípiu sira-ne’ebé diresaun ambitál mak hatene fali.

“Bainhira ai-moruk ne’e atu halo distribui ba fasilidade saúde sira, ne’e sira programa ambientál mak haree oinsá distribui ba. Ida-ne’e hanesan mós programa nutrisaun sira mak haree ida-ne’e, tanba moras dengue ne’e kada tinan iha. Maibé medida preventiva ne’e hahú kedas husi uma oinsá hato’o hamoos lixu iha uma ninin no uma laran, ne’e medida simples ida atu bele halakon susuk,” nia esplika.

Maibé aiimoruk kimiku ne’e mai atu haforsa tan oinsá bele halakon susuk ne’e iha nia knuuk sira ne’ebé mak moris iha bee-lihun sira-ne’e.

Antes ne’e, Diretor Sevisu Saúde Munisipio Dili Mateus Pinto hatete, dadaun ne’e kona ba ai-moruk abatizasaun hodi rega susuk sctok out kauze fulan tolu maske sira halo ona pedidu ba Ministériu Saúde maibé seidauk iha resposta.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór        : Cancio Ximeens

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!