DILI, 17 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Ekonomia no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, lori Governu Timor-Leste nia naran, parabeniza sidadaun xineza ne’ebé selebra Tinan Foun Xina.
“Ha’u husu ba Nai Maromak atu tulun ita hotu-hotu. Amu Popa Francisco mós fó hela liafuan kona-ba fraternidade umana, katak iha loron saida de’it ita bele festeza hamutuk nu’udar ema ida de’it. Ha’u mai hato’o boas festa ba Embaixadór ho nia ekipa no komunidade xineza iha Timor-Leste,” Kalbuadi Lay hateten hafoin partisipa serimónia selebrasaun Tinan Foun Xina iha Embaixada Xina, Praia dos Cuqueiros, Tersa ne’e.
Governante ne’e konsidera, selebrasaun ne’e hatudu toleránsia relijioza, diversidade kulturál no relasaun amizade ne’ebé metin entre povu Timor-Leste no povu Xina.
Selebrasaun ne’e hahú ho sidadaun xineza ne’ebé rezidente iha Timor-Leste halibur hamutuk iha Xina Maromak, Formoza, maizumenus tuku 08:00 dadeer hodi hala’o rituál sambaia, nu’udar jestu kultura no identidade Xina nian.
Notísia relevante : Governu fó toleránsia pontu iha okaziaun tinan foun Xina nian
Hafoin ida-ne’e sira hatudu dansa tradisionál xinéz, Baronsai ne’ebé utiliza vestuáriu hanesan Leaun.
Hafoin remata ida-ne’e, sira bá iha Embaixada Xina, Praia dos Cuqueiros Dili hodi komprementa malu inklui Embaixadora Xina iha Timor-Leste, Wang Wenli nu’udar jestu ida husi kultura xineza bainhira selebra tinan foun.
Iha fatin hanesan, Embaixadora Xina mai Timor-Leste, Wahng Wenli, hateten selebrasaun Tinan Foun Xina ne’e hakarak dedika atu hametin no haforsa kooperasaun entre Xina ho Timor-Leste iha futuru.
Diplomata ne’e, lori komunidade xineza iha Timor-Leste, hato’o haksolok iha Tinan Foun Xina no iha esperansa selebrasaun ne’e, Timor-Leste bele moris iha pás no estabilidade nia laran hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu.
“Husu ba sidadaun xineza iha Timor-Leste hodi hametin kultura no identidade, promove pás iha Timor-Leste,” nia akresenta.
Nune’e mós, Prezidente Asosiasaun Komersiál Komunidade Xineza iha Timor-Leste (ACCCTO, sigla Portugés, Kathleen Gonçalves, dehan, komunidade xineza 20.000-resin iha Timor-Leste, hamutuk ho komunidade xineza sira iha mundu ne’ebé to’o millaun 2-resin selebra festa pasajen Tinan Foun Xina ho alegria.
“Komunidade xineza hamutuk iha selebrasaun ano novo xineza nian, lori alegria, festivál no primaveira mai iha ita-nia rai-laran, nomós iha selebrasaun tinan foun ne’e Asosiasaun Komersiál Komunidade Xineza iha Timor-Leste hakarak kontinua halo kooperasaun ekonómika, komersiál no kulturál ho Timor-Leste,” nia tenik.
Kathleen Gonçalves hatutan, iha Timor-Leste komunidade xineza konsidera loron ne’e hanesan loron espesiál tebes, maibé to’o agora seidauk sai feriadu públiku no ofisiál ba komunidade xineza, maski iha Timor-Leste komunidade relijiozu sira hanesan komunidade islámiku hetan ona loron-rua feriadu públiku.
“Tinan Foun Xineza hetan toleránsia di’ak, maibé ami mós hatama ona karta ba Parlamentu no Governu atu husu tau-atensaun no importánsia ba loron ida-ne’e,” nia hato’o.
Prezidente ACCCTO husu ba komunidade xineza sira kontinua serbisu ho di’ak no kontribui ba dezenvolvimentu nasaun Timor-Leste.
Nia apela ba membru komunidade ne’ebé envolve iha setór konstrusaun, atu fó prioridade ba serbisu ne’ebé iha kualidade no responsabilidade.
Tinan 2026 bazeia ba kalendáriu xinéz koñesidu hanesan tinan ba Kuda Ahi, ne’ebé hahú husi 17 Fevereiru 2026, enerjia forte, nakonu ho espíritu, sei lori mudansa barak no oportunidade foun iha moris.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina






