DILI, 02 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Manetelu, sei asina, iha Fevereiru ne’e, kontratu kona-ba konstrusaun terminál pasajeiru Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL) Komoro, ho empreza konstrutora iha Japaun.
“Loron 16 Fevereiru, ha’u sei bá Japaun atu asina kontratu ho kompañia ne’ebé atu halo terminál ba aeroportu ne’e. Hafoin asinatura maka sei fó sai empreza nia-naran”, ministru informa ba Tatoli.
Antes ne’e iha loron 03 Fevereiru 2025, Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) ho konsórsiu konsultór aeroportu husi Japaun nian asina ona kontratu servisu konsultoria ba AIPNL iha Komoro.
Kontratu ne’e asina hodi finaliza dezeñu finál terminál pasajeiru nian, ne’ebé hetan apoiu husi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun nian (JICA).
Kontratu ne’e asina husi Diretór-Jerál MTK, Constantino F. Soares, hamutuk ho Xefe Ekipa husi konsórsiu konsultór aeroportu Japaun nian ne’ebé kompostu husi Ehira Architects and Engineers, Inc, Oriental Consultants Global Co., Ltd., no Nippon Koei Co., Ltd.
Lembra katak konstrusaun aeroportu ne’e, Governu deside ona prosedimentu aprovizionamentu liuhusi prosesu naruk, ne’ebé empreza manán-na’in iha rua mak hanesan PT. Waskita Karya husi Indonézia, liuhusi parseria ho PT Amtyhas mak kaer obra ba espansaun pista no infraestrutura ho totál orsamentu millaun $72,5 no jestaun projetu ho verba millaun $6,28.
Aleinde ne’e, empreza husi Japaun ne’ebé konstrui terminál pasajeiru ho orsamentu besik millaun $37,5, ne’ebé verba ne’e prevee husi Governu Timor-Leste no husi povu japonés.
Prosesu sira husi Governu Konstitusionál Daualuk
Iha loron 08 Fevereiru 2023, Governu planeia hatuur fatuk dahuluk ba projetu konstrusaun AIPNL Komoro, ne’ebé realiza iha fulan-Marsu 2023.
Projetu dezenvolvimentu AIPNL opta modalidade ‘hybrid PPP’ ho nia natureza mekanizmu finansiamentu envolve fonte finansiamentu oioin hanesan subvensaun públika, empréstimu no orsamentu kontrapartida husi Governu Timor-Leste.
Tanba nia natureza finansiamentu ne’ebé kompleksu tebes, presiza iha liña koordenasaun serbisu ne’ebé di’ak entre doadór sira hodi evita duplikasaun esforsu, rekursu no servisu.
Rekorde katak, iha loron 25 Janeiru, Konsellu Ministru delibera no fó podér tomak ba Ministru Finansa, Rui Gomes, hodi reprezenta Governu Timor-Leste asina akordu kontribuisaun finanseira ho montante millaun $37,5 husi JICA.
Nune’e, iha loron 09 Fevereiru, Rui Gomes no reprezentante JICA, Ito Mimpei, asina akordu subvensaun públika (Grant) ho montante millaun $37,5 hodi finansia konstrusaun terminál pasajeiru foun ho nia sistema abastesimentu ba bee-moos inklui instalasaun ekipamentu apoiu no ekipamentu iha Aeroportu Internasionál Komoro.
Ho asinatura akordu subvensaun públika husi JICA, signifika katak ai-riin haat, mak finansiamentu husi ADB millaun $135, Austrália millaun $73,4, JICA millaun $37,5 no kontrapartida husi Governu Timor-Leste ba komponente hotu hamutuk millaun $52, kompleta ona.
Orsamentu millaun $135 husi ADB ne’e uza hodi finansia projetu estensaun pista aterrajen, konstrusaun torre-kontrole tráfiku aéreu no reabilitasaun instalasaun sira seluk iha aeroportu internasionál ne’e.
Enkuantu orsamentu millaun $73,4 husi Austrália uza hodi konstrui asesu estrada bá terminál pasajeiru, pakote kombate inséndiu, edifísiu kuarantena animál no planta, edifísiu ba kuidadu saúde primária, depózitu ba kombustivel, eletrisidade no iluminasaun públika, instalasaun bee-moos, fatin estasionamentu karreta no motór, inklui zona drop off terminál pasajeiru iha aeroportu ne’e rasik.
Aleinde ne’e, Governu Timor-Leste aloka millaun $52 liuhusi Fundu Infraestrutura hodi finansia ba akizisaun rai, kompensasaun ai-horis no kustu reasentamentu ba família sira ne’ebé hela besik iha área aeroportu inklui obra konstrusaun sivíl sira seluk.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora






