DILI, 11 Marsu 2026 (TATOLI) – Konflitu iha Médiu Oriente bele fó impaktu ba Fundu Petrolíferu Timor-Leste, maski país la’ós ona nasaun esportadora mina-rai.
Ekonomista timoroan, Rui Gomes, hateten haree ba situasaun funu ne’ebé envolve Iraun, Izraél, no Estadu Unidu Amérika mak kontinua sei iha presaun ba Timor-Leste nia Fundu Petrolíferu.
“Funu ida-ne’e nia impaktu la’ós de’it ba ekonomia no seguransa ai-han, maibé mós ba ita-nia Fundu Petrolíferu. Tanba sertamente ita la esporta ona mina-rai, nia impaktu maka’as ne’e laiha, maibé eventualmente sei iha”, Rui Gomes informa ba Tatoli, ohin.
Fundu Petrolíferu mak reseita prinsipál ne’ebé Timor-Leste nian, no bainhira iha kualker mudansa iha merkadu globál bele iha konsekuénsia direta ba sustentabilidade fiskál nasaun nian.
“Ezemplu ita haree iha tinan kotuk, Governu foti millaun $600 husi Fundu Mina-rai atu finansia OJE. Ida-ne’e rezulta katak iha fundu ne’e rasik nia rikusoin ne’e tun millaun $340”, nia hateten.
Rui Gomes subliña katak ho valór Fundu Petrolíferu ne’ebé daudaun hamutuk billaun $18,77 no reseita Bayu-Undan ne’ebé laiha ona, Timor-Leste presiza tau atensaun ba risku fiskál. “Se presiza subsidia tanba kustu kada barríl aas to’o $150, entaun aselera Timor-Leste nia dalan ba “rai-naruk fiskál”, ida-ne’e mak presiza tau antensaun”, dehan.
Previzaun sira husi instituisaun finanseira hanesan Goldman Sachs no Banku Mundiál hatudu katak presu Brent bele sa’e to’o $150 kada barríl se funu iha Médiu Oriente ne’e to’o senáriu Eskalasaun (Blokeiu Tomak).
Ho instabilidade jeopolítika daudaun akontese, Rui Gomes hanoin katak previzaun kreximentu ekonómiku Timor-Leste ne’ebé ambisiozu 4,5%, presiza reavalia. “Karik [kreximentu] 3,3% iha 2026, ida-ne’e afeta mai ita hotu”, dehan.
Nia destaka kestaun importante ida tan relasiona ho Fundu Petrolíferu iha kontestu dezdolarizasaun. Tuir nia, nasaun boot sira daudaun halo tranzasaun uza moeda rasik, la uza dólar amerikanu. “Entaun, ida-ne’e akontese maka Banku Sentrál sira iha nasaun sira ne’e la presiza iha ona rezerva dólar amerikanu”.
Bainhira rezerva ne’e komesa la prokura, nia hetan dezvalorizassun, entaun folin komesa monu, nune’e bele afeta ba Timor-Leste nia Fundu Mina-rai, tanba kuaze 65% husi fundu investe iha obrigaun Governu Estadu Unidu Amérika nian (US Treasury Bonds), ho valór billaun $12,28. Investimentu ida-ne’e konsidera estavel, maibé retornu ne’e ki’ik.
“Agora 31,6% ka billaun $5,94 investe iha asoes iha merkadu internasionál ho retornu aas uitoan reál 3%, maibé ho volatilidade ho boot hanesan. Ita la hatene loos nia retornu ne’e to’o iha ne’ebé, tanba restu investe iha dívida privada 2,8% ka millaun $538,56 iha ne’ebá”, dehan.
Bainhira dólar amerikanu fraku tanba dezdolarizasaun globál, valór reál asset Fundu Petrolíferu ne’ebé denomina iha dólar bele tun iha merkadu internasionál. “Ida-ne’e ita presiza tau-matan tanba kestaun sira ne’e reál ba ita-nia ekonomia no seguransa alimentár, nomós Fundu Mina-rai”, dehan.
Rui Gomes hateten katak se demanda globál ba Tezouru no asoes Estadu Unidu tun, Fundu Petrolíferu bele hetan retornu ne’ebé ki’ik liu ka mezmu lakon iha ninia karteira sentrál. Iha 2025, Fundu ne’e hetan billaun $1,75 iha retornu investimentu líkidu, dezempeñu ida ne’ebé nafatin vulneravel tebes tanba volatilidade merkadu Estadu Unidu nian.
Tanba Timor-Leste depende maka’as ba importasaun, dezvalorizaun dólar amerikanu bele aumenta kustu sasán sira ne’ebé importa husi rejiaun sira ne’ebé la’ós dólar, hanesan ASEAN ka Europa. Ida-ne’e bele hamenus ho efetivu “poder sosa” husi Fundu nia levantamentu sira ne’ebé uza hodi finansia OJE.
Tuir nia, se komérsiu globál mina-rai no gás muda ba moeda sira seluk (ezemplu yuan xinés), influénsia sira ba Fundu sei ladún estável, maski daudaun impaktu sei mínimu tanba Bayu-Undan la prodús ona.
Importánsia ba diversifikasaun ekonómika
Iha situasaun sira hanesan ne’e, Rui Gomes detaka importánsia diversifikasaun ekonómika ba Timor-Leste.
“Diversifikasaun ekonómika signifika ita diversifika ita-nia produsaun maibé produtu ne’e la’ós kafé no mina de’it, maibé iha buat seluk tan husi matéria prima oinsá mak transforma nia ba valór akresentadu. Ita mós presiza diversifika ita-nia esportasaun maski daudaun ita esporta ona produtu balun, maibé nia eskala sei ki’ik tebes”, ekonomista ne’e hateten.
Nia apresia mós inisiativa empreza timo-oan balun hahú halo produsaun ba bebida midar sira, maske ida-ne’e ladún saudavel ba sosiedade, maibé pelumenus Timor-Leste iha ona industria transformadora sira.
“Se ita mós bele transforma aifuan sira ne’e ba sumu sira, tanba diversifikasaun ne’e hametin ita-nia reziliénsia ba situasaun krusiál sira. Ha’u-nia mensajen mak ita hamutuk harii baze ekonómika, ita para ona hatún malu, maibé hamutuk dezenvolve nasaun ne’e, fó onra ba ita-nia eroi sira ne’ebé mate ba rai ne’e, hodi hamenus dependénsia ba importasaun sira”, konklui.
Notísia relevante: Konflitu iha Médiu Oriente fó impaktu indiretu signifikativu ba ekonomia Timor-Leste – Rui Gomes
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





