DILI, 24 Marsu 2026 (TATOLI) – Konservasaun Internasionál Timor-Leste (CI-TL, sigla inglés) disponibiliza motorizada sanulu, karreta ida, inklui ekipamentu sira seluk hanesan laptoo ba Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) hodi fasilita funsionáriu sira ne’ebé hala’o serbisu ba projetu jestaun basia idrogáfika transfronteira entre Timor-Leste no Indonézia.
Diretór CI-TL, Manuel Mendes, hateten apoiu ne’e parte ida husi kompromisu ne’ebé halo hodi dezenvolve setór floresta iha Timor-Leste.

“Apoiu ne’ebé ita halo hola parte husi projetu Global Environment Facility (GEF-7), liga liu ba projetu jestaun basia idrogáfika transfronteira. Projetu ida-ne’e nu’udar dahuluk ne’ebé halo entre Timor-Leste no Indonézia”, dehan.
Projetu jestaun basia idrogáfika ne’e implementa iha munisípiu Bobonaru no Kovalima iha mota Talau-Loes, no Mota-Masin, tanba mota sira ne’e ulun iha Indonézia no ain iha Timór.
Implementa projetu ida-ne’e ho millaun $5, maibé fahe rua katak Timor-Leste responsabiliza millaun $2,9 no Indonézia millaun $2,1. Projetu ne’e sei implementa husi Diresaun-Jerál Floresta. “Projetu ne’e ita hahú implementa iha suku neen iha Bobonaru no tolu iha Kovalima”, dehan.
Iha tempu badak CI-TL sei apoia tan orsamentu fundu klimátika nian hamutuk rihun $3 ba Diresaun-Jerál Floresta hodi haree ba refloresaun no seluk tan.

Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira, hateten apoiu ne’ebé Unidade Jestaun Projetu (PMU) liuhuis projetu GEF-7 ne’e importante atu apoia Governu hodi reforsa kapasidade koletiva no konserva rekursu naturál sira.
“Ha’u hakarak reafirma Nonu Governu nia kompromisu forte atu apoia implementasaun efetiva ba projetu Management of Indonesia and Timor-Leste Transboundary Watersheds, tanba jestaun basia idrográfika nu’udar prioridade importante ida iha Progama Nonu Governu nian”, dehan.
Projetu ida-ne’e sai hanesan ezemplu importante ida kona-ba kolaborasaun entre nasaun rua. Ne’e hatudu nasaun viziña sira bele serbisu hamutuk hodi jere rekursu naturál ne’ebé partillada ho forma sustentavel, ba benefísiu jerasaun agora no tuirmai.
“Haree ba oin, ita hakarak projetu ida-ne’e sai hanesan modelu jestaun basia transfronterisa ida ne’ebé integra partisipasaun komunidade, kolaborasaun multisetorál no abordajen sientífiku no teknolójiku multidisiplinariu”, hateten.
Governante ne’e husu Konservasaun Internasionál atu kontinua fó asisténsia téknika no hametin esforsu konservasaun basia idrográfika sira seluk iha Timor-Leste. “Mai ita kontinua serbisu hamutuk ho espíritu parseria, respeitu mútua no responsabilidade hamutuk atu proteje ita-nia basia idrográfika sira no hadi’a bem-estar komunidade sira-nian”, dehan.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




