iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu no CCI-TL asina akordu kooperasaun lima ba aselera dezenvolvimentu ekonómiku país

Governu no CCI-TL asina akordu kooperasaun lima ba aselera dezenvolvimentu ekonómiku país

CCI-TL entrega relatóriu ba Vise-PM.

DILI, 24 Marsu 2026 (TATOLI) – Governu no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL) asina akordu kooperasaun ida ho kompromisu estratéjiku lima atu aselera dezenvolvimentu ekonómiku nasionál, liuhusi hametin parseria entre setór públiku no privadu.

Akordu ne’e asina hosi Prezidente CCI-TL, Jorge Serrano, ho Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, ho sasin hosi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, ho Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku, Francisco Kalbuadi Lay, no Governadór BCTL, Helder Lopes.

Akta konkordánsia ne’e rezultadu husi diálogu entre Governu no setór privadu ho tema: “Hametin Parseria hodi Aselera Dezenvolvimentu Ekonomia Nasionál” hafoin lansamentu Relatóriu Dezempeñu Ekonómiku Timor-Leste 2025 hosi Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) iha Sentru Konvesaun Dili.

Kompromisu konjunta ne’e hatuur iha akta konkordánsia ne’ebé ho natureza ida ba dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé lidera no sustenta husi investimentu setór privadu.

Akordu ne’e nia objetivu perinsipál mak hametin parseria estratéjika atu aselera dezenvolvimentu ekonómiku diversifikadu, reziliente, sustentavel no inkluzivu, ho lideransa husi ho lideransa husi setór privadu.

Governu no seitór privadu konkorda atu implementa área prioridade lima mak: 1. Reforma estruturál ambiente negósiu – simplifika no dijitaliza prosedimentu administrativu, hasa’e transparénsia no redús burokrasia, hametin seguransa jurídika no previzibilidade ba investidór sira.

2. Dinamiza investimentu iha setór produtivu – promove diversifikasaun ekonómika liuhosi aumenta investimentu iha agrikultura, komérsiu, indústria, turizmu no servisu, inklui dezenvolvimentu mikru, ki’ik no médiu empreza no inovasaun dijitál.

3. Promove asesu finanseiru – fasilita asesu finanseiru ba empreza nasionál sira liuliu ba empreza mikro, ki’ik no médiu sira, dezenvolve instrumentu finanseiru inovativu no reforsa inkluzaun finanseira.

4.  Fasilita asesu ba merkadu – hasa’e produtividade no produsaun doméstika, promove substituisaun importasaun no esportasaun, no integra empreza lokál iha kadeia valór rejionál no globál;.

5. Institusionaliza diálogu públiku-privadu – estabelese mekanizmu permanente atu identifika obstákulu, formula polítika bazeia ba evidénsia no monitoriza implementasaun reforma sira.

Akordu ne’e mós define responsabilidade klaru parte rua, ne’ebé Governu sei foka ba definisaun polítika no prioridade, enkuantu CCI-TL mobiliza membru setór privadu atu partisipa iha formulasaun no implementasaun programa estratéjiku sira, inklui monitoriza no fó relatóriu kona-ba impaktu ekonómiku, nune’e mós organiza diálogu no fórum regulár ho Governu atu troka informasaun, halo avaliasaun ba progresu no hadi’a implementasaun konjunta.

Iha akordu kooperasaun ne’e mós sita kláuzula importante sira seluk ne’ebé sei sai nu’udar matadalan no obrigasaun sira maka sei halo tuir entre instituisaun rua Governu no CCI-TL.

Governu simu ona proposta akordu kooperasaun pur setór hosi CCI-TL no sei elabora no asina iha momentu istóriku ne’ebé Timor-Leste sei selebra aniversáriu bá da-24 Restaurasaun Independénsia iha tinan ne’e.

Akta ne’e haktuir mós katak Timor-Leste sai ona membru Organizasaun Mundiál Komérsiu (WTO) no ASEAN oferese oportunidade investimentu no asesu ba merkadu ne’ebé boot, nune’e Governu no setór privadu sei kontinua serbisu hamutuk hodi kapitaliza oportunidade hirak ne’e.

Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, apela ba setór privadu atu aumenta kontrisbuisaun ba dezenvolvimentu nasaun nian, liuliu ba preparasaun ba Simeira ASEA iha 2029, ne’ebé Timor-Leste mak sei uma na’in.

“Ami prepara iha aspetu polítiku, imi prepara iha aspetu lojístiku no fasilidade, tanba ema hamutuk rihun 6 husi nasaun 10 membru ASEAN. Ita mós sei konvida nasaun sira seluk mai hanesan ne’ebé agora iha akordu kooperasaun ho ASEAN hanesan Xina, Korea Súl, Austrália no seluk tan”, nia informa.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!