iklan

HEADLINE, SAÚDE

2025: Inan isin-rua 78% asesu fasilidade saúde hodi hetan kuidadu “Antenatal Care”

2025: Inan isin-rua 78% asesu fasilidade saúde hodi hetan kuidadu “Antenatal Care”

Inan isin rua sira halo konsulta no tratamentu saúde iha Sentru Saúde Komoro Dili. Foto TATOLI/António Daciparu

DILI, 11 Maiu 2026 (TATOLI)—Diretora Nasionál Saúde Materna Infantil iha Ministériu Saúde, Madalena Gomes, informa iha tinan 2025 ne’e inan isin-rua ho 78% mak asesu ona fasilidade saúde sira-ne’ebé mak iha Timor-Leste hodi hetan kuidadu antenatal care (ANC).

“Tuir dadus husi Ministériu Saúde iha tinan 2025, inan isin-rua ho 78% maka asesu ona fasilidade saúde sira ne’ebé mak iha Timor-Leste, maibé dezafiu ne’ebé mak iha inan sira ladún pontuál ba iha kuidadu antenatál, hanesan ema hotu-hotu hatene períodu isin-rua ne’e períodu ida importante tebe-tebes. Entaun, Ministériu Saúde tau importánsia ba iha períodu ida-ne’ee, hodi halo servisu kuidadu antenatal Care, tanba iha Antenatal Care ne’e mak pesoál saúde sira hanesan parteira no médiku sira indetifka ona komplikasaun sira,” Madalena Gomes hateten iha Servisu Saúde Munisípiu Dili, ohin.

Nia relata, banhira indentifika ona komplikasaun fatór risku sira, entaun sira halo ona intervensaun nune’e labele monu fila-fali ba situasaun ne’ebé mak grave bele hakmatek inan no bebé ne’ebé mak durante ne’e sira kuida hela.

Maibé problema ho dezafiu ne’ebé enfrenta mak sira barak ba maibé la iha pontuál, siginifika inan barak mak hakbesik ona ba fasilidade saúde, maibé idade estasionál ne’ebé mak avansadu ona, entaun inan hotu-hotu bainhira isin-rua tenke hakbesik an ba fasilidade saúde iha primeiru trimestre, atu nune’e pesoál saúde sira indentifka faktor risku sira-ne’ebé mak kontribui ba iha komplikasaun no bele mós hamosu morbilidade mortalidade inan ho oan.

“Ita haree fali indikadór  importante ida mak partu iha fasilidade saúde ita sei iha 60% ba sira-ne’ebé mak partus iha fasilidade saúde, siginifika inan barak mós sei partus iha uma ne’ebé mak bele tulun husi ita-nia pesoál treinadu sira no balun mós partus mesak iha uma ne’ebé mak la hetan asisténsia husi ita-nia pesoál saúde sira. Entaun, ida-ne’e ne’e mós sai hanesan bareira ida ba Ministériu Saúde, oinsá bele halo prevensaun ba iha mortalidade inan ho oan ne’ebé mak sei akontese, maibé inan sira-ne’ebé mak partus iha uma ne’e la barak ida ita iha de’it 0,1% mak kontinua partus iha uma,” nia esplika.

Nia relata, maske iha progresu ne’ebé mak di’ak tebes no mós redusaun ne’ebé ba iha mortalidade inan ho oan iha Timor-Leste, maibé halo komparasaun ba iha 2010 to’o 2025 kuaze atinje 58% ba iha redusaun mortalidade inan ho oan.

“Ita atinje 57% redusaun ba iha mortalidade oan nian, entaun ida-ne’e hatudu katak sistema iha Ministériu Saúde la’o di’ak ona, maibé ita presiza haforsa tan iha kuidadu saúde primaria atu ita espekta katak ita bele atinje meta globál nian ita bele redús tan mortalidade inan ba iha 70/100 nasidu vivu nian,” nia esplika.

Agora haree fali ba fatór kontribuisaun ne’ebé mak akontese ba iha inan sira-ne’ebé mak sei deside atu partus iha uma ne’e, variavel tebes ida mak hanesan menus koñesimentu no fatór ida fali mak bareira jeografika tanba ema barak mak hela iha área remota bainhira sira atu hakbesik an mai fasilidade saúde, bainhira sira presiza pesoál saúde sira-nia tulun.

“Kondisaun ho estrada ne’ebé mak ladún di’ak, entaun difikulta sira atu mai iha fasilidade saúde, ida tan mak ita hatene katak iha territóriu tomak postu saúde barak mak seidauk establese iha área remotas sira. Purtantu, ida mós sai hanesan prioridade Ministériu Saúde  oinsá bele responde ba iha bareira sira nune’e bele atende mós ita-nia komunidade sira liu-liu ba iha inan isin-rua to’o área remota,” nia afirma.

Kona ba progresu agora dadaun Diresaun Nasionál Saúde Materna Infantil ne’ebé iha programa prioridade Ministériu Saúde nian no programa saúde maternidade Infantil no haree  rezultadu progresu servisu ne’ebé mak atinje iha 2025.

“Ita haree progresu ne’ebé mak positivu tebes, ne’ebé mak hatudu husi kobertura no ba indikadores xave sira hanesan kuidadu Antenatal ninia ba inan isin-rua sira-ne’ebé mak ita atinje 60%. Ba inan sira mai iha fasilidade saúde halo konsulta ba inan isin-rua no mós ba iha progresu positivu mak inan sira partus iha fasilidade saúde no mós progresu ba iha indikadores xave sira hanesan programa planeamentu família no mós ba iha programa kuidadu ba iha post antinatal care nia. Ida-ne’e indikadór xave ne’ebé mak saúde materna infantil iha no mós hetan rezultadu servisu ne’ebé mak pozitivu tebes iha tinan 2025 nian,” nia haktuir.

Ba iha programa imunizasaun kauze iha progresu ne’ebé mak kompletu ne’ebé mak menus husi tinan ida ninia, atinje iha 71% ba sira ba iha imunizasaun kompletu.

“Ministériu Saúde mós halo kolabora ho parseiru sira hanesan Plan Internasionál, UNFPA hodi establese mós fatin amigavel no fatin ne’ebé mak sai hanesan sentru ba joven hodi hakbesik ba pesoál saúde atu bele hetan informasaun liga ho saúde reprodutiva seksuál nian,” nia dehan.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór       : Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!