DILI, 09 Abríl 2026 (TATOLI) – Komisaun A, ne’ebé trata Asuntu Konstituisionál no Justisa, kontinua halo audiénsia públika ho Governu hodi rona opiniaun kona-ba alterasaun Lei Eleitorál bá Parlamentu Nasionál, Lei Eleitorál Munisipál no Lei Órgaun Eleitorál.
Iha audiénsia ne’e hetan partisipasaun husi Ministru Justisa, Sérgio Hornai, Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Mateus dos Santos Tallo, Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo, no Sekretária Estadu Igualdade, Elvina Carvalho.
Durante audiénsia, Sérgio Hornai hateten parte Governu partisipa iha audiénsia ne’e hodi rona klean kona-ba projetu lei ne’ebé aprezenta husi deputadu sira. Mateira relasiona ho alterasaun ne’e iha prinsipál liu ko’alia kona-ba kompozisaun, mandatu no kompeténsia hosi Órgaun Eleitorál nian. Órgaun ne’e haree ba aktu eleitorál sira, liliu eleisaun prezidensiál no podér lokál iha tinan 2027 no eleisaun parlamentar.
Tanba ne’e, tuir governante, objetivu husi alterasaun lei ne’e ida mak órgaun eleitorál bele iha kbiit liután iha jestaun administrativa, supervizaun no desizaun ba prosesu eleisaun bele lao ho di’ak.
“Governu mai rona, tanba ne’e projetu lei mai husi Parlamentu. Ami iha rezerva balun, sei diskute inter-ministeriál hodi haree saida mak sai hanesan dezafiu no ida ne’ebé di’ak liu, ita bele kontribui projetu lei ne’e,” Sergio Hornai hateten hafoin ramata audiénsia iha Parlamentu, ohin.
Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun A, Natalino dos Santos, dehan objetivu husi alterasaun ne’e atu altera artigu tolu iha lei vijente husi pakote lei tolu ne’e, liliu kompozisaun iha órgaun eleitorál hanesan Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés) hodi aumenta komisáriu husi nain-hitu ba nain-sia.
Razaun aumenta númeru komisáriu, tanba haree ba sirkunstánsia no eleisaun rua ne’ebé sei akontese iha tinan oin no númeru komisáriu atuál konsideradu insufisiente hodi responde ba servisu sira.
Iha proposta lei ne’e hakarak esklui reprezentante husi órgaun Konsellu Majistratura Judisiál no Ministériu Públiku. Ho nune’e kompozisaun ne’e sei mai de’it husi Presidénsia Repúblika, Parlamentu Nasionál no Governu.
“Maibé, ne’e proposta, tanba ne’e bolu entidade sira hodi rona hanoin, ida ne’ebé loos mak atu opta, desizaun ikus iha deputadu sira tuir pensamentu polítiku no kondisaun reál,”nia dehan.
Lembra katak, reuniaun plenária PN iha loron 24 Marsu, meza anúnsiu no baixa ona projetu lei númeru 16/VI (3a)-alterasaun dahaat lei númeru 5/2006, loron 28 Dezembru, Órgaun Administrasaun Eleitorál, alterasaun dalimak Lei númeru 6/2006, 28 Dezembru, Lei Eleitorál ba PN no alterasaun dahuluk lei númeru 22/2021, loron 04 Novembru Lei Eleitorál Munisipál ba Komisaun A hodi halo apresiasaun inisiál.
Lembra katak Lei Eleitorál mak regula eleisaun deputadu ba Parlamentu Nasionál no Lei Eleitorál Munisipál regula eleisaun Prezidente Munisípiu, Vise-Prezidente Munisípiu no deputadu asembleia munisipál.
Notísia relevante: Komisaun A halo audiénsia públika kona-ba alterasaun lei eleitorál
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Isaura Lemos de Deus




