DILI, 12 Maiu 2026 (TATOLI)—Leasion Oficer Universidade Hasanuddin (UNHAS) iha Timor-Leste, Lúcio Marçal Gomes, hateten Universidade Hasanuddin loke klase HIBRIDA iha Timor-Leste atu kontinua hametin amizade entre nasaun rua iha área edukasaun.
Leasion Oficer Hasanuddin iha Timor-Leste dehan klase HIBRIDA ne’e iha online no ofline.
Baze legál harii klase ne’e bazeia ba despaxu reitór Universidade Hasanuddin makasar ho Nú. 06823/2024, ko’alia kona-ba nomesaun ba ema ida sai hanesan Leasion Oficer Hasanuddin iha Timor-Leste. Entaun, ho despaxu ida-ne’e halo rejistu no sira mak halo prosesu teste inklui anúnsia rezultadu via online.
Estabelesimentu klase HIBRIDA iha Timor-Leste via online ne’e Reitór Universidade Hasanuddin mai Timor-Leste hamutuk ho Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino, mak halo abertura iha 12 Maiu 2025. Ida-ne’e loke formál no nakloke ba públiku hotu bele asesu. Fatin konsentra hodi enkontru mak iha Aldeia Lesbutak, Suku Manleuana, Postu Administrativu Dom Aleixo, Munisípiu Dili.

“Agora ne’e ba ita-nia mestradu no doutoramentu sira ne’ebé klase online, tanba estudante balun servisu iha Governu, ONG no dosente entaun eskola via online, maibé kuandu estudante sira presiza dosente mak tenke bá ne’ebá, liuliu hanesan aprezenta proposta ruma durante semana ida ka liu. Agora ba estudante sira-ne’ebé mak foti lisensiatura ne’e bá eskola iha Universidade Hasanuddin ne’e durante tinan haat,” Lúcio Marçal afirma iha aniversáriu dahuluk estabelesimemtu klase HIBRIDA iha Timor-Leste, iha salaun Pusat Budaya Indonézia, Kaikoli, Tersa ne’e.
Lúcio Marçal dehan ba mestradu mak área saúde públiku, medisina, farmásia, akuntabilidade, sistema informátika, siénsia enfermajen. Ba doutoramentu ne’e ba kursu jestaun, ekonomia, floresta, agrikultura, saúde públika, medisina, área tékniku sivíl, tékniku arsitektura, tékniku eletróniku. Lisensiatura mak siénsia ambiente, siénsia agríkola, siénsia ambiente no seluk tan.
“Ita-nia estudante ne’ebé foti área saúde públika no medisina tempu pratika iha laboratóriu tenke ba kampu sentrál, teoria mak via online. Ba halo pratika ne’e kada semestre tenke bá ne’ebá to’o semana ida. Ita-nia estudante ne’ebé foti mestradu no doutoramentu ne’e foti tinan rua to’o tolu de’it, entaun sira-nia teoria ne’e semestre rua de’it. Kuandu teoria semestre rua ne’e hotu, sei halo peskiza iha Timor-Leste depoiz lori rezultadu ba pratika iha-ne’ebá. Pur-ezemplu, sira-ne’ebé foti medisina ne’e peskiza ospitál haree ema moras depoiz ba pratika no analiza laboratóriu iha-ne’ebá,” nia esplika.
Lúcio subliña estudante kursu online hamutuk 197 ne’e hetan bolsa ne’ebé ho naran parsiál eskolarship. Ida-ne’e UNHAS mak fó. Durante doutoramentu ba tinan 3, mestradu ba tinan 2 no lisensiatura tinan 4, ne’e kustu maihusi universidade Hasanuddin.
Nia esplika, parsiál katak propina ne’e (osan infraestrutura) ne’e universidade Hasanuddin mak selu. Maibé, estudante ne’ebé estudu ne’e sei responsabiliza ba sira-nia viajen aviaun nian, selu fatin deskansa inklui han hemu, no mós kustu ba peskiza nian.
Estudante ne’ebé daudaun ne’e hasai kursu iha-ne’ebá ne’e hamutuk 197. Programa doutoramentu iha 85, mestradu hamutuk 97 no lisensiatura iha 15.
Hosi totál estudante ne’e, universidade Hasanuddin aloka $1.274.900, kompostu hosi lisensiatura $72.000, mestradu $310.400 no doutoramentu $$892.500.
Kustu ba lisensiatura ka semester $600 vezes 15 (estudante) depoiz vezes tan ba 8 (tinan haat). Kustu mestradu $800 vezes 97 (estudante) depoiz vezes tan ba 4 (tinan 2) no doutoramentu $1.750 vezes 85 (estudante) depoiz vezes tan ba 6 (tinan 3).
“Kuandu ita-nia estudante ne’ebé eskola liu tempu ka tinan ne’ebé termina, ezemplu doutoramentu tinan 3 mak liu ida-ne’e, estudante sei selu mesak. Hasanuddin sei la selu. Sira mós iha regra rigór ba estudante bolsa parsiál,” nia dehan.
Iha ámbitu selebrasaun ne’e, Alting Kepala Perwakilan Indonézia iha Timor-Leste, Banga Malewa, hateten governu Indonézia hato’o apresiasaun kle’an tantu ba universidade Hasanuddin no ba komunidade akadémika tomak, ne’ebé ohin selebra aniversáriu tinan ida, estabelesimentu programa HIBRIDA ba área mestradu no doutoramentu Universidade Hasanuddin iha Timor Leste.
“Ida-ne’e hanesan forma kooperasaun ida-ne’ebé besik tebes entre nasaun rua ne’e, atu investe di’ak liután ba setór edukasaun. Tanba progresu nasaun ida nian konserteja determina husi edukasaun nasaun nian. Ha’u hanoin katak pasu atu dezenvolve edukasaun liuhusi programa HIBRIDA hanesan estratéjia ida-ne’ebé maka universidade Hasanuddin implementa ona,” nia tenik.
Nia fundamenta, planu estratéjiku referidu atu adapta ba era teknolójiku ne’ebé muda. Tanba ne’e la limita ba ema atu aprende espasu no tempu saida de’it.
Tuir nia, universidade iha Indonézia ne’ebe prodús doutoramentu barak liu mak universidade UNHAS.
“Ami fiar katak liuhusi programa ida-ne’e, Timor-Leste sei prodús rekursu umanu ho kualidade no ikus mai sei prodús obra sira-ne’ebé di’akliu,” Banga Malewa informa.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




