Hakarek nain: Delsio Guimarães
Partido Democrático funda iha loron 10 fulan-Juñu tinan 2001 husi lider Rejisténsia no Ativista Foinsa’e Estudante Timor-oan Matebian Fernando La Sama de Araujo ho Foinsa’e sira seluk inklui hamutuk ho Lider Rejisténsia Klandestina FPI (Frente Polítika Interna) sira.
PD nia Fundadór sira laos ema jenerál, diplomata ho kaliber internasionál maibé sira ne’ebé foin sai hosi rezisténsia klandestina no kampus. Motivu hodi hari’i partidu ne’e simples mak sira hakarak Timor-Leste presiza partidu ida ne’ebé moderadu, nasionalista, maibé nakloke ba demokrasia liberál, tanba ne’e sira marka ideolojia partidu nian ba nasionalista, democrático no relijius habadak NASDER. Sira la hari’i Partido Democrático iha Palásiu no Hotel Luxu maibe hari’i husi esperiénsia moris ho konflitu no aula no fatin simples sira husi ain-leut klandestina nian ne’ebé nakonu ho ahukdesan iha Dili.
Iha tempu ne’ebá palku polítiku Timor-Leste nian domina husi Partidu Fretilin, tempu nebe’e difisil no hasoru forsa Polítika maioritáriu ho sidadaun sira ne’ebé mai ho sombra foin sai husi konflitu funu 1999 nian. PD mosu hodi sai hanesan alternativa oinsa hari’i Estado de Direito Democratico iha Repúblika Demorátika Timor-Leste. Nia logotipu maka LUHU hatuur iha sírkulu mutin ualu nia klaran, LUHU ne’e simboliza identidade kulturál timoroan sira-nian ne’ebé refleta valór solidariadade, igualdade, fraternidade, diálogu no koletividadade. Baze husi kór azul signifika ema ida-idak tenke hatudu Paz, Domin no Idealizmu, PD ho slogan ” Hanoin, Hari’i no Hametin” to’o tinan 25 nia laran, kór sira-ne’e la muda no eziste nafatin.
Iha loron 10 fulan-Juñu tinan 2026, Partido Demokrático – PD sei selebra ninia aniversáriu ba dala 25. Tinan ruanulu-resin-lima iha Timor-Leste la’ós númeru baibain. Ida-ne’e hanesan ho idade independénsia-de-faktu dezde referendu 1999 nian. Ho idade kuartu sékulu, PD hamriik iha kruzamentu ida: entre marka istória no partidu futuru nian.
Hatuur Konstituisaun RDTL, opozisaun dahuluk no rejeita polítika vingansa hodi enkoraja rekonsiliasaun
Istorikamente Partido Democrático, 30 fulan-Augusto tinan 2001 partisipa no kompete iha eleisaun dahuluk ne’ebé orgniza husi Misaun Organizasaun Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste, husi eleisaun ne’e PD manan ho votus 31, 680 ka 8.72%, hetan kadeira 7 (hitu) husi 88 ne’ebé maioria domina husi Partidu Fretilin ho kadeira 55, ho asentu parlamentár ne’e PD indika Kuadru sira hodi reprezenta militante no simpatizante sira iha uma fukun Povu nian, entre fulan-Setembru 2001 too Marsu 2002 membru Asembleia Konstituante liu husi Partido Democrático fó kontribuisaun signifikante mak halo konsultasaun públika, halo proposta, halo mós diskusaun sira produtivu, lidera komisaun temátika, sistematizasaun no harmonizasaun inklui asina no hatuur Konstituisaun Republica Democratica de Timor-Leste.
Deputadu Asembleia Konstituante husi Partido Democrático na’in-7 ne’ebé asina Konstituisaun Republica Democratica de Timor-Leste mak hanesan Aquilino Ribeiro Fraga Guterres “Ete Uco”, Eusebio Guterres, SH, Samuel Mendonça, Ir. Mariano Sabino Lopes “Assanami”, Paulo Alves Sarmento “Tuloda”, Dr. Paulo Assis Belo “Funu Mata”no Rui Menezes, SE “Lebra”.
Iha loron 20 fulan-Maiu 2002, bainhira Konstituisaun RDTL tama em vigór, Asembleia Konstituante nakfilak-an ba Parlamentu Nasionál, PD sai opozisaun dahuluk iha Timor-Leste ne’ebé kualidade, seletivu no ativu, forte liu hamutuk ho partidu ki’ik sira seluk hodi halo balansu ba Primeiru Governu Fretilin nian, hamosu pensamentu krítiku kontribui iha Parlamentu Nasionál bainhira halo diskusaun ba produtu lejislasaun sira, sai opozisaun kualidade, kritika lalaok Governu nian inklui fó solusaun ne’ebé fo benefisiu ba Povu Timor-Leste.
Esperiénsia ukun koligasaun no influénsia polítika no rezolve krize 2026
Fernando La Sama de Araujo ho firmeza, ho sentidu responsabilidade no fiar an, ho karater estadista ne’ebé nunka mihis atu servi Povu Timor-Leste, La Sama klaramente publika nia kandidatura an ba Eleisaun Prezidensiál, ho rekursu ne’ebé natoon, La Sama haleu teritóriu Timor-Leste hodi husu apoiu nia sai Prezidente Repúblika, La Sama kompete ho kandidatu sira husi Partidu Fretilin, Francisco Guterres Lu Olo, Francisco Xavier do Amaral, Jose Ramos Horta, no kandidatu sira seluk, rezultadu husi Eleisaun Prezidensiál La Sama hetan terçeiro-lugar lugar ho total votus 77, 459 ka 19,18%.
Iha tinan 2007, Partido Democrático kontinua buras iha Repúblika Demokrátika Timor-Leste, aktu polítiku sira ne’ebé PD iha sinál ne’ebé pozitivu, ho slogan “Hari Nasaun husi Baze” nu’udar Manifestu Eleitorál ka Programa Kampaña Eleisaun Jerál 2007 konkista Povu Timor-Leste no fo nafatin fiar liu husi eleisaun parlamentár ne’ebé hatudu rezultadu Partido Democrático manan votus 46, 946 ka 11, 30%, hetan kadeira 8 husi kadeira 65.
Ho lideransa Partido Democrático ne’ebé nakonu ho simplesidade no respeitozu, Fernando La Sama de Araujo ho Mariano Assanami Sabino halo negosiasaun polítika ho partidu sira seluk ne’ebé hetan asentu parlamentár (konfirma kadeira CNRT no ASDT), halo diálogu polítika ho CNRT no koligasaun ASDT-PSD to’o iha komitmentu polítika ida hodi forma koligasaun partidu hodi hetan maioria parlamentár tuir Konstituisaun Artigo 106 tamba rezultadu eleisaun ne’e hatudu katak laiha partidu ida ne’ebé maoioria absoluta hodi forma mesak Governu, hafoin lobby polítiku halo antre partidu sira, PD ho kadeira 8 hamutuk iha AMP, liu husi eleisaun sekreta iha Parlamentu Nasionál, Kandidatu Fretilin Dr. Aniceto Guterres kompete ho Kandidatu AMP nian mak Fernando La Sama de Araujo, rezultadu fo sai katak ho votus Maioria 41 kontra 24 husi membru deputadu sira ne’e tuir eleisaun hili Fernando La Sama de Araujo nu’udár Prezidente Parlamentu Nasionál.
Parlametu Nasionál Timor-Leste ho lideransa La Sama nian ne’e hamosu produtu lejislativu sira nebe’e importante ba interese báziku povu nian, La Sama ho jestu lideransa nebe’e kalma, honestu akumulativu no asegura ekilibru husi forsa polítika opozisaun no mantein to’o segundu legislativu remata ho susesu. Ho aktu polítika iha Parlamentu Nasionál hatudu sinál pozitivu no garante ona governasaun ida ne’ebé metin maka Prezidente Repúblika, Dr. Jose Ramos Horta fo oportunidade Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) kompostu husi CNRT, ASDT, PSD no PD atu forma Governu hamutuk, AMP indijita Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão ba Primeiro-Ministru, tamba partidu maios votadu la konsege hetan solusaun ba formasaun Governu tuir Konstituisaun haruka.
Iha tinan 2007 – 2012, Partido Democrático nakonu ho lider jerasaun foun, iha kapasidade inteletuál, estadista, nasionalista no PD sai autór prinsipál ida no alternativu ba formasaun IV Governu Konstitusionál RDTL ho AMP (Aliansa Mayoria Parlamentar), Membru Partidu AMP nomeia kompañeiru Eng, Mariano Assnami Sabino mak sai Prezidente AMP ba dahuluk iha istória koligasaun partidaria iha Timor-Leste ho susesu. PD ho Lideransa Fernando La Sama de Araujo asume kna’ar hanesan Prezidente Repúblika Interinu hamutuk ho Governu AMP lidera husi Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão hodi rezolve Krize Polítika no Militár ne’ebé mosu iha 2006, PD nia programa hamosu vizaun ba Estadu pensamentu oinsa mak moderniza sistema governasaun ne’ebé di’ak tuir slogan hari’i nasaun husi baze iha Timor-Leste.
Depois eleisaun parlamentár 2012, PD ho kadeira 8 obriga formasaun V Governu Konstitusionál liu husi lobby no diskusaun polítika hamutuk ho Partidu CNRT no Frente Mudansa tanba laiha partidu ida manan maioria hodi ukun, nune’e uza nafatin espiritu servi Estadu hodi fokus ba programa PD nian balun tuir kompromisu eleitorál, PD kontinua mantein oferese nia matenek nain sira ne’ebé mós timoroan sira-nia matenek iha area Infraestrutura Bázika, Edukasaun, Agrikultura, Komérsiu Indústria hodi hadia vida ekonomia povu, PD kontinua nia afirmasaun polítika hodi defende fronteira marítima ne’ebé sai interese nasionál.
PD ho Ukun Minoria apoiu asina Tratatu Fronteira Marítima
Rezultadu Eleisaun Parlamentár tinan 2017, partidu sira ne’ebé hakat liu bareira eleitorál 4% mak hanesan Fretilin hetan kadeira 23, CNRT kadeira 22, PLP hetan kadeira 8, PD hetan kadeira 7 no Khunto hetan kadeira 5. PD halo enkontru ho Partidu FRETILIN kona-ba formasaun Governu nian ho prinsípiu PD sempre aposta ba interese Estadu. Nune’e iha loron 13 Setembru 2017, PD no Fretilin asina akordu polítiku ba Formasaun Governu dahitu iha CCF. PD apoiu ba Formasaun Governu Minoritáriu.
15 Setembru 2017, Prezidente Repúblika Francisco Guterres LU OLO ofisialmente fó pose ba Primeiru-Ministru Mari Bim Amude Alkatiri no membru Governu hamutuk nain 11. Durante iha nia diskursu iha Palásiu Nobre Lahane Dili, PR Lu Olo afirma katak “Fó pose ba Membru Governu foun, tuir regra Konstitusaun RDTL nian no ne’ebé kontribui ba estabilidade no funsionamentu normál instituisaun sira nian,, sétimu Governu Konstitusionál forma tuir oinsa povu vota no mai husi akordu entre partidu polítiku rua iha Parlamentu Nasionál”-nia hatutan tan katak “ iha tinan lima tuir mai, atu lori país ida ne’ebé kiak tebes, ba país ida ne’ebé ho rendimentu médiu no as ho mukit laek ho ekonomia diversifikada no sustentável”. Kuadru PD ne’ebé hetan pose dahuluk iha loron ne’e maka Adriano do Nascimento nudar Ministro da Prezidencia Conselho Ministro, Antonio da Conceicão nu’udar Ministro de Comersio e Industria no Lurdes Maria Besa nu’udar Vice Ministra Edukasaun no Kultura.
Loron 20 Outubru 2017, Programa VII Governu la pasa, Bankada opozisaun CNRT, PLP no KHUNTO iha Parlamentu Nasionál (PN), aprezenta mosaun rejeisaun hodi rejeita programa VII Governu nian, tanba konsidera programa ne’e la bazeia ba konstiuisaun no la garante estabilidade governativa ba tinan lima nia laran. Mosaun rejeisaun ne’e, aprovadu iha PN ho votu afavor 35 kontra 30 no abstensaun 0.
Iha loron 26 de Janeiru 2018, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lu Olo deklara dizolve Parlamentu Nasionál tuir Konstituisaun Repúblika Artigu 86 Alinea f. (Dizolve Parlamentu Nasionál) no deklara ba Eleisaun Antesipada.
Biar ho dezafiu barak iha VII Governu maibé PD nia kontribuisaun boot ba hametin soberania nasaun nian liu husi apoiu ba Timor-Leste no Austrália asina ona Tratadu Fronteira Marítima istóriku ida iha Sede Nasoens Unidas nian iha Nova Iorke iha loron 6 fulan-Marsu tinan 2018. Tratadu Fronteira Marítima ne’e estabelese ba dahuluk fronteira marítima permanente entre Timor-Leste no Austrália iha Tasi Timor. Asina Tratadu ne’e mak hakotu prosesu konsiliasaun obrigatória, tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun ba Lei Tasi nian.
Opozisaun krítiku ho apoio prinsípiu PD ba Estadu
Iha loron 28 Maiu 2018 Tribunál Rekursu liu husi Juiz Prezidente Tribunal Rekursu, Deolindo dos Santos anunsia rezultadu eleisaun antisipada (EA), AMP manan ho totál votu 309, 663 (49,6%) fahe ba kadeira 34, Fretilin manan daruak ho totál votu 213, 324 (34,2%) kadeira 23, tuir fali Partido Democrático (PD) ho total votu 50, 370 (8.1%) fahe ba kadeira 5, Partido Koligasaun Frente Dezenvolvimentu Demokrátiku (FDD) hetan votu 34, 301 (5.5% fahe ba kadeira 3).
Durante tinan lima, husi 2018 – 2023, Partido Democratico (PD) la envolve iha ukun no deside sai opozisaun iha Parlamentu Nasionál, Deputadu Partido Democrático nian iha Parlamentu Nasionál halo balansu tanba PD mai konseitu ida katak Governu no Parlamentu Nasionál ne’e kaduak katak Parlamentu mak hamosu Governu, tanba ne’e Parlamentu presiza apoiu ba Governu biar la ukun iha Governu tanba ne’e iha ukun VIII Governu ne’ebé lidera husi Taur Matan Ruak, PD sempre fo apoiu ba programa VIII Governu Konstirusionál nian no fó votu afavor ba OJE(Orsamentu Jerál Estadu).
Susesu konkretu ida husi esforsu Partido Democratico nian direta ba Povu Timor-Leste maka iha períodu ida-ne’e Bankada Parlamentár Partido Democrático aprezenta proposta ba aumenta osan ba idozu sira no ema ho defisiénsia sira. Iha debate OGE 2022 PD aprezentasaun proposta alterasaun no aditamentu mai ho nia objetivu maka atu aumenta subsidiu fulan-fulan ba idozu sira no ema ho defisiénsia sira iha tinan 2022 husi montante $ 20.00 ba totál unitáriu $ 50.00. Votasaun ba proposta refere hetan rezultadu afavor 32, kontra 26 no abstensaun 7 husi deputadu sira nain 65 ne’ebé prezensa iha debate OJE 2021, nune’e proposta refere pasa.
Relasaun entre idade Partidu no konsolidasaun Demokrasia
Timor-Leste tama ona membru permanente ASEAN nian ne’ebé konta ho apoiu husi Partido Demorático nian, papel importante Partido Democrático iha jornada ida-ne’e mak buka hakaas an atu konsolida demokrasia iha rejiaun, servisu makaas atu hametin soberania ekonomia nasionál no integra iha rejiaun. Lideransa Nasionál presiza dezenvolve formasaun kuadru, forma joven sira atu hola responsabilidade rasik hodi lori estafeta no moderniza Partido Democratico nian ba futuru, adapta-an ba atividade polítika no setór produtivu sira seluk iha nivel rejionál.
Partido Democrático nia idade tinan 25 bele análiza liuhosi teória sira kona-ba konsolidasaun demokrátiku no institusionalizasaun partidária. Tuir Linz no Stepan (1996) dehan katak demokrasia konsolidadu bainhira atór polítiku hothotu simu prosedimentu demokrátiku nu’udar mekanizmu úniku ba rezolusaun konflitu. Iha kontestu ida ne’e, PD nia ezisténsia durante tinan 25 la sai husi sistema eleitorál hatudu elite partidu nia aseitasaun ba regra demokrasia iha Timor-Leste.
Aleinde ne’e, Randall no Svåsand (2002) hateten katak institusionalizasaun partidu nian presiza dimensaun haat: abut, autonomia, sistema, no infuzaun valór. Idade tinan 25 maka indikadór inisiál ida ba institusionalizasaun, maibé la garante maturidade organizasionál. Panebianco (1988) refere ba faze ida-ne’e hanesan faze maturidade, iha ne’ebé partidu hasoru risku ba estagnasaun bainhira la konsege rejenera no adapta programatikamente. Tanba ne’e, aniversáriu PD ba dala 25 la’ós de’it selebrasaun istória, maibé momentu ida atu avalia karik partidu ne’e transforma ona husi organizasaun ne’ebé bazeia ba figura no kontinua ba instituisaun Partidu polítiku ne’ebé bazeia ba kaderizasaun.
Análize ba Institusionál PD 2001-2023
Dadus eleitorál Partido Democrático nian durante tinan 2001-2023 hatudu rezultadu sira ne’ebé konsistente ba estabilidade, ne’ebé indika prosesu institusionalizasaun partidu nian tuir enkuadramentu husi Randall no Svåsand. Iha eleisaun dala neen tuituir malu, PD nunka falla atu ultrapasa bareira eleitorál 4% no konsistentemente asegura kadeira 5-8 iha Parlamentu Nasionál. Padraun ida-ne’e vizivel ho klaru iha gráfiku, iha ne’ebé marjen votu PD nian muda ona iha intervalu ki’ik ida entre 8.1%-11.3% durante tinan 22 nia laran. Estabilidade ida-ne’e kumpre dimensaun reifikasaun no sistémiku sira hosi teória institusionalizasaun partidu nian, nomeadamente bainhira partidu ida sai entidade ida ne’ebé rekoñesidu hosi públiku no iha estrutura organizasionál ida ne’ebé bele sobrevive síkulu lideransa sira. [1999].
Maibé, estabilidade eleitorál la implika automatikamente institusionalizasaun internu ne’ebé maka’as. Shoesmith nota katak PD nia baze iha tendénsia la domina urbanu no fraku iha área rurál sira. Diminuisaun kadeira husi 8 iha 2012 ba 5 iha 2018 indika mós vulnerabilidade ba kompetisaun husi partidu foun sira ne’ebé mosu. Ida-ne’e aliña ho Panebianco nia argumentu katak partidu sira ne’ebé moris hosi movimentu estudante sira no inteletuál urbanu sira dala barak luta atu habelar sira-nia rede sira iha baze. [2011][1988].
Partido Democrático nia papél nu’udar kingmaker iha eleisaun 2007, 2018, no 2023 loloos hametin nia pozisaun iha Timor-Leste nia sistema partidária. Ninia adaptabilidade ba koligasaun sira ho CNRT hatudu karakterístika flesibilidade estratéjiku hosi partidu médiu sira ne’ebé institusionalizadu. Nune’e, Partido Democrático bele kategoriza nu’udar partido ne’ebé alkansa ona institusionalizasaun eleitorál, maske hasoru nafatin dezafiu iha institusionalizasaun organizasionál iha nível lokál.
Implikasaun polítika husi deskobrimentu sira ne’e maka Partido Democrático presiza muda husi estratéjia sobrevivénsia ba estratéjia espansaun ne’ebé presiza sasukat ruma. Mak la hametin nia rede iha área rurál sira, Partido Democrático risku atu hela metin hanesan partidu joven ida ho tetu espetativa votu 11%.
Rejenerasaun kuadru no konsolidasaun identidade ideolójiku mak xave atu prevene Partido Democrático lakon eleitór joven sira iha eleisaun oin mai. Karik rekomendasaun tolu ne’e implementa ho konsistente to’o 2028, Partido Democrático iha poténsia atu sai hosi nia estatutu partidu médiu ne’ebé estagnadu no sai autór ba balansu ida ne’ebé forte liu iha sistema multi-partidáriu Timor-Leste nian. Inversamente, se Partido Democrático depende de’it ba estabilidade eleitorál ne’ebé eziste, institusionalizasaun ne’ebé atinje risku sira paradu iha nível eleitorál lahó atinje institusionalizasaun organizasionál substantiva.
Tinan 25 nia ezisténsia Partido Democrático hasoru dezafiu oioin, laloran polítika sériu ne’ebé ultrapasa ona nu’udar partidu ida ne’ebé ezistente, iha teste barak ne’ebé partidu ne’e hasoru, maibé ladauk nakdoko tanba ideolojia no prinsípiu sira Partido Democratico nian belit (mengatu) ona iha sosiadade timorense. Karater simplesidade no lideransa kuadru sira ne’ebé metin iha baze, hatene jere no simu malu hodi kontribui ba hametin valór sira ukun rasik an hodi tane nafatin Estado de Direito Democrático.
Signifikadu tinan 25 (osan-mutin) ba Partido Democrático ne’e hanesan símbolu ida ba maturidade ideolójika, reziliénsia institusionál, teste ba sustentabilidade jerasionál krítika ba nia ezisténsia no urgullu ida nasaun no ba timoroan sira ne’ebé sente pertense no tuba nafatin ho Partido Democrático hodi transforma Timor-Leste ba nasaun ida ne’ebé kompetetivu iha rejiaun Asia Pasífiku no ba nível globál.
PD mak fatin di’ak ba joven sira atu kontribui ba rai Timor-Leste nian di’ak, hapara ódiu no vingansa ba malu, mai ita halibur hamutuk, lolo-liman ba malu, aprende sai polítiku foinsa’e sira ne’e ho análize krítiku hodi luta kontinua solusiona problema no nesesidade povu nian husi baze.
Dili, 10 de Junho 2026
Referensia :
- Konstituisaun RDTL
- Estatuto Partido Democrático
- Plataforma Politika Eleitoral 2024
- CNE Timor-Leste “Relatório final das eleições parlamentares 2023. Comissão Nacional de Eleições”.
- Linz, J. J., & Stepan, A. (1996). Problems of Democratic Transition and Consolidation: Southern Europe, South America, and Post-Communist Europe. Johns Hopkins University Press.
- Panebianco, A. (1988). Political Parties: Organization and Power. Cambridge University Press.
- Randall, V., & Svåsand, L. (2002). Party Institutionalization in New Democracies. Party Politics, 8(1), 5–29.




