MALÁZIA, 17 Juñu 2026 (TATOLI)—Embaixadór Timor-Leste iha Malázia, Lisualdo Gaspar, hateten durante ne’e Malázia no Timor-Leste hametin ona kooperasaun bilaterál iha setór oioin hanesan edukasaun, defeza seguransa, saúde, teknolojia, kapasitasaun rekursu umanu, agrikultura, polítika no investimentu ekonómia.
Embaixadór Timor-Leste iha Malázia, Lisualdo Gaspar, dehan relasaun entre nasaun rua ne’e iha relasaun ne’ebé di’ak tebes, iha nivel polítika nian lideransa husi nasaun rua sempre halo vizita ba malu no malázia apoiu Timor-Leste dezde 1999 tanba apoiu sira-nia militár hodi garante pás no estabilidade iha Timor-Leste.
“Agora daudaun, ita-nia Prezidente Repúblika halo vizita espesiál mai Malázia, Xefe Governu inklui membru governante sira seluk mós mai vizita ona iha ne’e no iha tinan kotuk mós Primeiru-Ministru Malázia halo vizita ba Timor-Leste, ida-ne’e hatudu katak ita sempre iha relasaun ne’ebé di’ak no metin,” Embaixadór ne’e informa bs jornalista sira iha W-Otél Kuals Lumpur, ohin.
Nia dehan, sira harii ona komisaun konsulta ida relasaun bilaterál nian, no iha tempu badak nia laran sira hahú halo ona enkontru ne’e atu oinsá bele hametin liután relasaun ne’e.
Governu Malázia sempre apoiu Timor-Leste bainhira Timor-Leste harii nia embaixada iha Malázia iha tinan 2002, sira oferese uma mai Timor-Leste no sira mak selu rendas ba kanselária, sira mak sosa viatura ba ita-nia embaixadór no Governu Malázia mak fó tan osan hodi finánsia operasaun servisu iha ne’e, liuliu itrgrasaun Timor-Leste iha ASEAN.
“Iha kapasitasaun rekursu umanu ne’e Malázia fó oportunidade formasaun ba ofisiál timoroan sira kona-ba Malázia Thecnical Coorporation no fó biban ba timoroan sira atu akompaña sira-nia komisaun organizadora hodi haree ba substánsia no lojístika bainhira asume Prezidénsia ASEAN,” nia dehan.
Nia hatutan, agora daudaun iha tinan 2025 Timor-Leste halo kooperasaun iha área defeza hodi haruka estudante timoroan sira (bolseiru) kuazé na’in-80 mai eskola iha ne’e, no bolseiru na’in-20 resin sei eskola iha área petróleu iha universidade oioin.
“Durante ne’e mós ita haruka (transfere) ita-nia pasiente timoroan sira mai halo tratamentu iha Malázia no investór barak mak ba ona Timor hodi halo investimentu iha área infraestrutura, turizmu,” nia hateten.
Enkuantu Governu Malázia nia apoiu mós iha tempu COVID-19 tanba sira de’it mak loke odamatan mai Timor-Leste no tinan 2006 bainhira Timor-Leste iha hela situasaun krize, TL husu apoiu ba sira.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




