DILI, 26 Juñu 2026 (TATOLI)—Iha momentu presta omenajen ikus ba antigu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú OLo”, bankada lima iha Parlamentu deklara lakon figura di’ak no grande eroi ida ba nasaun ne’e.
Xefe Bankada Partidu CNRT, Patrocínio dos Reis, hateten iha momentu triste ida-ne’e bankada CNRT lori partidu nia naran hato’o sentidu kondolénsia ne’ebé kle’an ba inan-faluk, ona-ki’ak no família boot Ossú, Vikeke maktoban nian no ba partidu FRETILIN tomak.
“Ita hotu sente triste no lakon figura importante ida iha ita hotu nia leet. Iha momentu ne’e ami mós hakarak hato’o ami-nia agradesimentu ba sakrifísiu no legadu tomak ne’ebé aman, maun Francisco Guterre Lú Olo fó ba povu no rai doben Timor-Leste” Patrocínio dos Reis Fernandes hateten.
Nia dehan konstribuisaun maktoba nian ba rai ne’e hahú husi faze rezisténsia ba ukun rasik-an no iha tempu konsolidasaun ba instituisaun demoktrátika iha Estadu ida-ne’e.
“Ami hotu fiar katak ita-nia memória sira sei la hotu iha istória jornada nasaun tomak nian. Ami-nia boa viajen eterna ba ita, la’o ba hamutuk ho maluk sira ne’ebé uluk ona, hamutuk tau-matan ba ami hotu bele serbí rai no povu ida-ne’e tuir mehi ne’ebé ita-boot sira mehi no fó tutan mai ami. Adeus…”, nia hato’o.
Xefe Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Sancha Margarida Tilman, hateten Lú Olo nia prezensa ohin iha Parlamentu Nasionál mai ho silénsiu no hatodan-an iha plenária solene ida-ne’e hodi haksumik-an eternamente.
Partidu Demoktrátiku triste no ho matan-been sei la sátan ita-nia pasajen bá iha fatin rohan-la’ek ne’ebé hatuur nanis ona hodi hakat tuir idaidak nia tempu. “Ami hotu konxiente ho neon ho laran katak ita-boot hanesan ami-nia líder ida no aman ida iha Parlamentu Nasionál no nasaun Timor-Leste. Ami hotu fó onra no glória ba ita-nia dedikasaun hodi harii Parlamentu Nasionál ida-ne’e ho dignu no kredivel hanesan órgaun lejizladór iha ita-nia lideransa”, dehan.
Xefe Bankada Kmanek Haburas Unidade Timor Oan (KHUNTO), António Verdial, mós hateten iha momentu trsite no lutu boot ida-ne’e ho hakruk no respeitu ba eroi boot antigu Prezidente Lú Olo no família hotu.
“Ita-nia omenajen labele hela de’it ho liafuan furak retórika parlamentár ninian, ita-nia omenajen tenke transforma ba asaun ho dignidade. Tanba ne’e, ami ho haraik-an bolu atensaun ba Estadu nu’udar obrigasaun morál no istórika atu garante katak feto-faluk, oan-ki’ak sira moris ho dignidade no hetan sasin no apoiu ba sira-nia moris ho digindade no hetan seguransa no respeitu ne’ebé sira merese hetan”, nia dehan.

Tanba ne’e, Estadu tenke kuidadu sira husi ema ne’ebé fó sira an moris ba ukun rasik, la’ós tulun ka favór ida-ne’e nu’udar devér sagradu Estadu Timor-Leste.
“Saida maka saudozu rai hela ba ita mak aliserse ka fundamentu legál polítiku ba ita-nia rai, nia husik hela mai ita lei inan Konstituisaun RDTL. Saudozu la’ós jere debate sira, maibé nia hetan rekoñesimentu husi ita nu’udar matadalan ba Konstituisaun RDTL nian, legadu ne’ebé nia husik hela mak respeitu no lealdade kle’an ba regra demoktrátika ba seprasaun podér no estabilidade instituisionál”, dehan.
Tuir nia, legadu sira ne’e ohin loron fó kbiit ba ema hotu nu’udar mandamentu étika ida, bainhira nia hateten “ita han de’it iha ita-nia bikan, labele han hotu iha povu nia bikan”.
“Saudozu rai hela lisaun kle’an mai ita kona-ba esénsia husi serbisu públiku no integridade, saida mak saudozu hakarak heteten loloos liafuan sira ne’e mak kontrola no ganansia kombate abuzu podér, no apelu ba komunidade”, dehan.
Iha sorin suluk, Xefe Bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP), Maria Angelina Sarmento, hateten timoroan hotu ohin halibur iha atmosfera kle’an, maibé nakonu ho orgullu no respeitu.
Tanba ema hotu akompaña antigu Prezidente Repúblika Francisco Guterres “Lú Olo” nia perkursu husi estadista loloos, figura ida-ne’ebé dedika nia vida tomak hanoin tomak harii Estadu direitu demoktrátiku ba sosiedade inkluziva.
Nia dehan saudozu mós nu’udar figura sentrál iha istória temporánia Timor-Leste nian. Kombantente ida iha luta libertasaun nasionál tanba dedika nia moris, ba kauza independénsia no autodeterminasaun hodi kaer funsaun oioin ho responsabilidade aas iha nia rai perkursu istóriku tomak.
“Saudozu nia mate nu’udar reflesaun ida husi devosaun ne’ebé laiha limite. Maktoban prova ona katak lideransa la’ós podér de’it, maibé mandatóriu ida-ne’ebé todan lori ho integridade, simplisidade iha valór umanu ne’ebé aas iha pasiénsia no sabedoria”, dehan.
Saudozu sempre tau interese povu no nasaun nian, duké interese privadu. Hakat ida ne’ebé nia foti fundasaun ne’ebé nia luta no defende, desizaun ne’ebé nia foti hothotu hetan husi kór espíritu patriotizmu hodi saran-an transforma Timor-Leste ba bein-estar povu nian.
“Ha’u luta tiha ona to’o hotu ho di’ak no halai taru to’o ona nia rohan, ha’u kaer metin ha’u-nia fiar, agora nai Jezús prepara tiha ona prémiu ida atu fó mai ha’u. Prémiu ne’e prepara fó ba ema ne’ebé moris loos. Ida-ne’e maka deskrisaun aproporiada ba saudozu nia perkursu durante nia moris ne’ebé serbí ho laran-luak”, nia dehan.
Xefe Bankada Partidu FRETILIN, Aniceto Lopes, sente laran-susar tebes tanba lakon antigu Prezidente Repúblika, Kombatente Libertasaun Nasionál, Restauradór Independénsia, Prezidente Asembleia Konstituinte, Prezidente Parlamentu Nasional I Lejizlatura, Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste 2017-2022 no Prezidente FRETILIN, ne’ebé hakotu ninia jornada moris iha Malázia iha loron 21 Juñu 2026.
Nia dehan Lú Olo dedika nia vida tomak ba autodeterminasaun no ba konstrusaun Estadu Direitu Demokrátiku, ema estadista inkomparavel. Ninia abnegasaun, pureza no integridade, espíritu unidade nasionál no serbisu ho dedikasaun halo nia sai líder ida insubstituivel, ne’ebé sei hela nafatin iha FRETILIN nia fuan no iha povu Timor-Leste tomak nia memória.
“Iha momentu lutu ida-ne’e, Bankada FRETILIN hato’o kondolénsia kle’an liu ba família enlutada, ba Kamarada Cidália Lopes Nobre Mouzinho Guterres, ba sira-nia oan Francisco Cidalino Guterres, Eldinho Nobre Guterres, Felizito Samora Nobre Guterres ho Dália Luliana Nobre Guterres, ho família tomak, ba nia maluk veteranu sira hotu no ba Povo Maubere tomak”.
Hodi dehan nu’udar eroi Lú Olo nunka mate, nia legadu determinasaun, korajen, sakrifísiu no fiar iha Timor-Leste ida prósperu hasoru korrupsaun, koluzaun no nepotizmu, sei inspira nafatin jerasaun no jerasaun sira ne’ebé sei tuirmai atu banati tuir iha serbisu loron ba loron ba pátria no ba povu.
“Ohin ba oin, Lú Olo nia naran hela iha povu Maubere nia fuan, iha to’os, iha uma ki’ak sira, iha povu ai-leba sira, iha foinsae sira-nia mehi. Kamarada Prezidente Lú Olo, Ó la mate! Ó nia luta la saugati”, nia afirma.
Biografia antigu Prezidente Repúblika Francisco Guterres “Lú Olo”
Francisco Guterres Lú Olo moris iha loron 07 fulan-Setembru 1954, iha Belas, Ossú, munisípiu Vikeke.
Oan husi Felix Guterres (hosi uma lisan Papalo) no Elda da Costa Guterres (hosi uma lisan baimeta), kazál ida ne’ebé hariku família Ossú ho oan nain ualo feto haat no mane haat. Oan nain neen mak mate ona: Maria Guterres (mate iha 1967): Casilda Guterres (mate iha 2004), António Guterres no Cornélio Guterres (mate iha 2010), Lino Guterres (mate iha 2026) no Francisco Guterres Lú Olo (mate iha 21 Juñu 2026). Husi oan nain ualo ne’e, hela de’it ona feto rua: Francisca Guterres no Domingas Guterres.
Nu’udar ema katóliku, Lú Olo estuda iha Colégio Sta Teresinha, Ossú, hosi 1963 to’o 1966. Hafoin estuda tinan balun iha Dili, iha 1973, nia deside filafali ba Colégio Santa Teresinha, nu’udar monitór eskolár.
Haree ba ninia karreira polítika, Lú Olo la’o dalan naruk ida nu’udar membru ativu iha Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (FRETILIN), hahú hosi simpatizante to’o membru Komité Sentrál FRETILIN no ikus liu nu’udar ninia Prezidente.
Lú Olo, joven ho personalidade kontestatária maibé ho integridade morál ne’ebé hametin ho orientasaun hosi Padre Salesiano sira, hako’ak FRETILIN hosi kedas tinan 1974. Molok Indonézia invade no okupa Timor-Leste, Lú Olo hala’o maka’as tiha ona ninia knaar militante atu fó-hatene no haklaken Manuál no Programa Polítiku FRETILIN iha Ossú, distritu Viqueque ba komunidade sira. Nia hahú ninia knaar nu’udar gerrilleiru iha 1975 bainhira tama iha pelotaun FALINTIL nian ho komandu Lino Olokasa nian, iha Rejiaun Sentru Leste, besik ka iha área periférika Ossú nian.
Iha fulan-Juñu 1976, Lú Olo simu kargu nu’udar Sekretáriu Zona Kosteira (Leste no Oeste), iha rejiaun Ponta Leste, la dook hosi Komité Rejionál Ravina Leste, fatin ida ne’ebé Xanana Gusmão mak adjuntu iha ne’ebá, bainhira sei membru Komité Sentrál FRETILIN nian.
Iha 1977/78, Lú Olo hetan nomeasaun nu’udar Delegadu Komisariadu Setór Ponta Leste nian.
Iha fulan Setembru 1978, Lú Olo kaben ho nia doben Clotilde Maria de Fátima e Silva “Lou Tik”, asistente polítiku ba Komisariadu Sektór Ponta Leste no reponsável OPMT iha área Kamnase Builo. Sira nain rua jura ba Bandeira FRETILIN, iha testemuña sira-nia oin, katak mate ka moris, sei luta ba ukun rasik an!

Iha Novembru 1981, Lú Olo tenke sai ba buka ai-han. Buibere Lou Tik, isin-rua, moras hela iha sira-nia akampamentu iha Akadiru Hareloi, iha area Ahalekimeta entre Builo ho Nahareka, Ossú. Militár indonéziu halo asaltu ba akampamentu ne’e no tiru mate Buibere Lou Tik no ninia segurança Mariano Rubi-Loi no serka metin akampamentu ne’e.
Liu tiha loron tolu mak Lú Olo konsege fila ba sira-nia akampamentu maibé ninia doben ninia isin dodook tiha ona iha rai leten. Iha ne’ebá latan mós isin dodok husi gerilleiru ida ne’ebé tau matan ba buibere Lou Tik.
Iha fulan-Marsu 1981, FRETILIN realiza Konferénsia Nasionál ba dahuluk hodi reorganiza/hadi’ak Rezisténsia. Lú Olo simu kargu nu’udar Adjuntu responsável ba parte sentrál Timor-Leste nian.
Iha fulan-Jullu 1982, simu knaar nu’udar Adjuntu, iha rejiaun Sentru Leste (Nakroma) ne’ebé halo parte Komandu Quarta Companhia ho komandu hosi saudozu Komandante Fera Lafaek nian. Komandu Terseira Companhia da Guerrilha nian ho komandu Fera Lafaek nian. Iha 1984 simu kargu polítiku nu’udar Komisáriu Polítiku, kolokadu iha Terseira Unidade Kompanhia B.
Iha 1987, nu’udar Komisáriu Polítiku Forsa Armada sira-nian, hala’o ninia knaar iha Rejiaun Cruzeiro, Rejiaun Sentru Súl no Norte (Aileu no Manatutu).
Iha loron 7 fulan-Dezembru 1987, nu’udar desizaun ida hosi reorganizasaun Rezisténsia nian, FALINTIL haketak-an hosi FRETILIN.
Iha loron-31 Dezembru 1988, CNRM (Conselho Nacional da Resistência Maubere) harii hodi troka CRRN (Conselho Revolucionário da Resistência Nacional). Iha 1990, nu’udar mudansa estruturál Rezisténsia nian, Komisaun Diretiva FRETILIN nian (CDF) hari’i, nu’udar komponente polítika CNRM nian no Lú-Olo sai nu’udar membru ida hosi Komisaun ne’e.
Liu tiha tinan tolu, iha tinan-1993, bainhira militár indonéziu kaer Ma’Huno, Sekretáriu CDF nian, Lú Olo hahú kaer kargu nu’udar CDF nia Vise-Sekretáriu.
Bainhira Komandante Konis Santana mate iha 11 marsu 1998, Lú Olo hola ninia fatin nu’udar Sekretáriu CDF nian, hanesan líder ass liu FRETILIN nian iha ailaran.
Iha agostu 1998, hatan ba proposta Lú Olo nian, FRETILIN hala’o Konferénsia Nasionál Estraordinária iha Sydney-Austrália hodi hadi’ak liután FRETILIN.
Partisipa iha Konferénsia ida ne’e delegasaun ida husi rai-laran, ne’ebé xefia husi saudozu Ma’Hodu Raan Kadalak. Kamarada Lú Olo mós partisipa iha eventu boot ne’e liuhusi telefone satélite.
Iha ne’ebá mak ba dala uluk liu Lú Olo ko’alia rasik ho Xefe Delegasaun FRETILIN iha rai-liur, Mari Alkatiri. FRETILIN nia Konferensia Nasionál ne’e mak deside halakon Comissão Directiva da FRETILIN no hamosu fali órgaun foun ida ba lideransa, hanaran Conselho Presidencial da FRETILIN, ho Lú Olo hanesan Koordenadór-Jerál, no Mari Alkatiri no saudozu Ma’Huno nu’udar Vise-Koordenador ba Konsellu ne’e.
Iha 1998, durante “Convenção Nacional Timorense” ne’ebé hala’o iha Peniche, Portugal, CNRM fila-an ba Conselho Nacional da ResistênciaTimorense (CNRT), ho objetivu atu hametin liután unidade nasionál entre sidadaun timoroan sira iha Luta Libertasaun Nasionál.
Lú Olo, ne’ebé hala’o nafatin ninia knaar nu’udar Koordenadór Jerál ba Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian, simu tan kargu oioin iha ámbitu polítika Unidade Nsional promove husi FRETILIN rasik. Ne’ebé nia hatán hala’o knaar todan tolu tan nu’udar membru Konsellu Polítiku-Militár (iha Rezisténsia Armada), membru Komisaun Polítika Nasionál CNRT nian (CPN/CNRT) no Sekretáriu Frente Polítika Interna (FPI/CNRT).
Hafoin referendu 1999, Lú Olo, hamutuk ho FALINTIL, tun hosi foho no bá hamutuk iha sira nia akantonamentu iha Aileu.
Iha fulan Outubru 1999, Lú Olo ba dala uluk uluk liu ho ninia Vise Mari Alkatiri, iha Remexio, Aileu no sira nain rua ko’alia kedas kona-ba oinsá hatutan re-organizasaun FRETILIN, ne’ebé hahú tiha ona iha Sydney iha 15- 20 Agostu 1998.
Iha fulan-Maiu 2000, Lú Olo prezide Konferénsia Nasionál Kuadrus FRETILIN nian no hosi ne’e ba oin, FRETILIN hahú reorganiza ninia estrutura sira diak liután iha territóriu laran tomak ba realidade foun iha era Ukun Rasik An, no ba demokrasia multi-partidária. Mari ho Lú Olo assume kompromisu polítiku fó tulun ba malu hodi dada dalan ba FRETIIN, nu’udar partidu ho natureza frentista, katak sei hakoak nafatin timoroan nasionalista hothotu ba faze liberta Povu Maubere iha dimensaun hothotu.
Iha Fevereiru 2001, Lú Olo husik hela ninia kilat no munisaun tomak iha Komandu FALINTIL nian iha Aileu hodi konsentra deit ba reorganizasaun no vida FRETILIN nian.
Iha fulan-Jullu tinan 2001, Kongresu Nasionál FRETILIN nian hili pakote lideransa, ho Lú Olo, nu’udar Prezidente no Mari Alkatiri, nu’udar Sekretáriu-Jerál.
Hosi 20 Setembru 2001 to’o 20 Maiu 2002, Lú Olo kaer kargu nu’udar Prezidente Asembleia Konstituinte Timor-Leste nian.
Hosi 20 Maiu 2002 to’o 31 Jullu 2007, Lú Olo hala’o knaar nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.
Iha momentu ne’ebá, Sekretáriu-Jerál ONU Kofi Annan mak halo pasájen administrasaun Timor-Leste nian hosi ONU ba Prezidente Asembleia Konstituinte Francisco Guterres Lú Olo. Hosi ne’e ba oin, Asembleia Konstituinte fila-an ba Parlamentu Nasionál.
Iha loron 20 fulan-Maiu, 2002, nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál mak Lú Olo halo Deklarasaun ba Restaurasaun Independénsia no prezide serimónia tomada pose ba Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Prezidente da Repúblika.
Tanba nia partisipasaun ativa tebetebes iha luta ba libertasaun nasionál mak Lú Olo la konsege estuda tan. Foin iha tinan-2005 de’it, enkuantu serbisu nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál, mak nia hetan fali oportunidade atu hatutan ninia estudus. Iha 2011 nia ramata kursu Direitu iha Fakuldade Direitu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e, kursu ne’ebé hetan apoiu hosi Fundação das Universidades Portuguesas (FUP).
Tuir Dekretu Prezidente Repúblika nr.56/2006, 5 Dezembru, Lú Olo simu kondekorasaun ho títulu onorífiku Orden Gerrilla hosi Prezidente Repúblika Kay Rala Xanana Gusmão, grau da-1/nivel superiór nu’udar rekoñesimentu ba kargu polítiku ne’ebé mak nia hala’o iha Frente Armada, inklui kargu nu’udar Komisáriu Polítiku, Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian, Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN nian, Koordenadór Konsellu Polítiku-Militár, Sekretáriu Konsellu Exekutivu Luta Klandestina no Sekretáriu Frente Polítika Interna/CNRT rezistensia.
Iha Maiu 2006, FRETILIN hala’o Kongresu Nasionál Daruak. Lú Olo eleitu dala ida tan nu’udar Prezidente partidu nian, nafatin ho Mari Alkatiri, nu’udar Sekretáriu-Jeral
Iha fulan-Abríl 2007, Lú Olo kompete iha eleisaun prezidensiál, nu’udar kandidatu FRETILIN nian ba kargu Prezidente Repúblika. Konsege manán númeru votus boot liu kandidatu sira seluk iha primeira volta, maibé lakon iha segunda volta ho Dr. José Ramos-Horta
Iha loron 30 fulan-Agostu 2009, bazeia ba Dekretu Lei nr.20/2009, 24 Abríl, no Dekretu Prezidensiál nr. 25/2009, 30 Agostu, Lú Olo simu Colar da Ordem de Timor-Leste – kondekorasaun aas liu ida Estadu Timór nian – hosi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta nia liman nu’udar rekoñesimentu ba kontribuisaun boot ne’ebé nia fó ba Timor-Leste no Timoroan sira.
Iha loron 20 fulan-Agostu 2011, Lú Olo eleitu filafali ba Prezidente FRETILIN liuhosi eleisaun direta ba pakote lideransa partidu nian.
Iha 13 Janeiru, 2012, kompete filafali nu’udar kandidatu FRETILIN nian iha eleisaun ba Prezidente Repúblika no ba lakon iha segunda ronda.
Iha 2012, bazeia ba Dekretu Lei nr.15/2009, 18 Marsu, no Dekretu Prezidensiál nr. 25/2009, 30 Agostu, Lú Olo simu kondekorasaun ho Medalla Méritu hosi Prezidente Repúblika José Ramos-Horta tanba ninia kontribuisaun ba pás no estabilidade nasionál.
Iha fulan-Fevereiru 2014, nia simu kargu nu’udar Prezidente Komisaun Preparatória ba Simeira Xefe Estadu no Governu Komunidade Nasaun Lia-Portugés (CPLP).
Durante ninia karreira polítika, Lú Olo partisipa no halo diskursu iha Sesaun Dalimak hosi Asembleia Partidária UE-ACP (25 Novembru, 2002), iha Konferénsia Datoluk hosi Partidu Polítiku Aziátiku sira iha Repúblika Populár Xina (Agostu 2004) no mós iha Simeira Prezidente Parlamentu iha okaziaun Asembleia Jerál Nasoins Unidas (Setembru 2005).
Nu’udar Prezidente FRETILIN, Lú Olo partisipa iha Konferénsia Nasionál Partidu Traballista Austrália nian iha fulan-Dezembru 2011.
Iha 20 Marsu 2017, Lú Olo sai kandidatu FRETILIN ba dala tolu iha eleisaun ba Prezidente Repúblika no manán kedas iha primeira volta ho votu 57,1%.
Iha loron 20 fulan-Maiu, tuku 00:00, Prezidente Parlamentu Nasionál fó pose ba Lú Olo nu’udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba dala 6. Lú Olo hala’o nia knaar nu’udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste husi 2017-2022 nu’udar Prezidente ba povu tomak. Prezidente ida ne’ebé sempre hakruuk ba Konstituisaun no lei sira aprova husi Parlamentu Nasional no promulga husi Prezidente sira uluk no nia rasik. Enkuantu moris sempre defende “laiha ema ida hatuur an aas liu lei.”
Hafoin ramata ninia mandatu iha 20 maiu 2022, Lú Olo asume fali ninia kargu nu’udar Prezidente FRETILIN ho dedikasaun rohan-laek. Iha loron 23 Maiu 2026, Lú Olo bá Malásia ho aviaun emerjénsia hosi Óspitál Prince Court nian no simu tratamentu intensivu iha Kuala Lumpur ho atensaun tomak husi doutór espesializadu sira no pesoál saúde. Maibé, sira la konsegue salva Timor-Leste nia oan doben ida ne’e.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Maria Auxiliadora





