iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

Lú Olo nia legadu iha simeira CPLP iha Dili

Lú Olo nia legadu iha simeira CPLP iha Dili

Antigu PR Francisco Guterres ‘Lú Olo’. Imajen/TATOLI

DILI, 26 Juñu 2026 (TATOLI) – Francisco Guterres ‘Lú Olo’ hetan konfiansa husi Governu lideradu Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha tinan 11 liubá ne’ebé lidera Komisaun Preparatóriu ba Simeira nível altu ne’e husik hela legadu ho susesu.

Reuniaun Konsellu Ministru ne’ebé realiza iha loron-tersa, 18 fulan Fevereiru tinan 2014, aprova Rezolusaun Governu ne’ebé aprova Kriasaun Komisaun Preparatória ba Simeira CPLP nian, ho aprosimasaun hosi Simeira Komunidade País sira ho Lian Portugés (CPLP), ne’ebé hala’o iha Díli iha fulan-Jullu no marka inísiu prezidénsia tinan rua dahuluk Timor-Leste nian (2014–2016) organizasaun nian.

Iha tempu ne’ebá, Governu deside Komisaun Preparatóriu ba Simeira CPLP nian, ne’ebé prezidi hosi Francisco Guterres ‘Lú Olo’.

Komisaun nia misaun prinsipál maka atu propoin no organiza ajenda ba reuniaun fulan-Jullu nian, hodi reflete prioridade sira ba mandatu tinan rua nian. Objetivu iha parte rua: dahuluk, atu avalia ho klaru efikásia no rezultadu sira hosi programa sira ne’ebé implementa ona iha nasaun benefisiáriu ida-idak tuir akordu kooperasaun bilaterál no multilaterál sira ne’ebé eziste.

Daruak, atu fornese diresaun programátiku ba Estadu-membru ualu ba objetivu ida ne’ebé fahe, espesifikamente iha setór ekonómiku nia laran ne’ebé ho objetivu atu minimiza disparidade sosiu-polítika no ekonómika entre membru CPLP sira.

Tanba atrazu iha aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu 2014, Komisaun efetivamente iha fulan-haat atu halo planu no preparasaun ba Simeira, ne’ebé hala’o iha loron 20 to’o 25 fulan Jullu tinan 2014 liubá.

Iha loron 23 fulan-jullu tinan 2014, reprezentante governu sira ho kargu aas liuhosi Komunidade País sira Lian Portugés (CPLP) nian halibur hamutuk iha kapitál Timor-Leste hodi partisipa iha Simeira Xefe Estadu no Governu sira CPLP nian iha Dili.

Enkontru altu nível ida-ne’e rezulta iha “Deklarasaun Dili” no dokumentu 23 seluk, ne’ebé antes ne’e konsellu Ministru CPLP halo ona revizaun durante Reuniaun Konsellu Ministru ba dala XIX ne’ebé hala’o molok Konferénsia Xefe Estadu no Governu ida-ne’e.

Dokumentu sira ne’e diskute no hetan aprovasaun hosi partisipante sira enkontru nian, mak hanesan: Prezidente Asembleia Nasionál Angola no Prezidente Asembleia Parlamentár CPLP, Fernando da Piedade Dias dos Santos; no Primeiru-Ministru Guiné-Bissau nian, Domingos Simões Pereira.

Nune’e mós Prezidente Repúblika São Tomé e Prínsipe, Manuel Pinto da Costa; Prezidente Repúblika Cabo Verde, Carlos Fonseca; Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão; Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Taur Matan Ruak.

Prezidente Repúblika Mosambike, Armando Emílio Guebuza; Sekretáriu Ezekutivu CPLP nian, Murade Murargy; Prezidente Repúblika Portugál, Cavaco Silva; Primeiru-Ministru Repúblika Portugál, Pedro Passos Coelho; Vise Prezidente Repúblika Ángola, Manuel Vicente; no Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru Repúblika Federativa Brazil nian, Paulo Cordeiro de Andrade Pinto.

Dokumentu sira ne’ebé aprova iha Simeira Dili ne’e mak hanesan:

  1. Rezolusaun kona-ba Kriasaun Grupu Traballu ida hodi Define Vizaun Estratéjika Foun ba CPLP;
  2. Deklarasaun Apresiasaun ba Diretór Ezekutivu Institutu Internasionál Lian Portugés, Profesór Gilvan Müller de Oliveira;
  3. Deklarasaun Apresiasaun ba Prezidente Repúblika Mosambike, Armando Emílio Guebuza;
  4. Deklarasaun kona-ba Situasaun iha Guiné-Bissau;
  5. Deklarasaun Apresiasaun ba Prezidente Repúblika Portugál, Aníbal Cavaco Silva;
  6. Deklarasaun kona-ba “CPLP no Globalizasaun”;
  7. Rezolusaun kona-ba Fó Estatutu Observadór Asosiadu ba CPLP;
  8. Rezolusaun kona-ba Rekomenda Koncesaun Estatutu Observadór Asosiadu CPLP nian ba Geórgia;
  9. Rezolusaun kona-ba Rekomenda Koncesaun Estatutu Observadór Asosiadu CPLP nian ba Repúblika Namíbia;
  10. Rezolusaun kona-ba Rekomenda Konsesaun Estatutu Observadór Asosiadu CPLP nian ba Repúblika Túrkia;
  11. Rezolusaun kona-ba Rekomendasaun Fó ba Japaun Estatutu Observadór Asosiadu CPLP nian;
  12. Rezolusaun kona-ba Fó Estatutu Observadór Konsultivu ba CPLP;
  13. Rezolusaun kona-ba Deklarasaun Konsellu CPLP kona-ba Seguransa Alimentár no Nutrisionál (CONSAN-CPLP);
  14. Rezolusaun kona-ba Deklarasaun Konsellu CPLP kona-ba Seguransa Alimentár no Nutrisionál (CONSAN-CPLP);
  15. Rezolusaun kona-ba Programa Kooperasaun Indikativu CPLP nian ba Períodu Pós-2015;
  16. Rezolusaun kona-ba Planu Estratéjiku Kooperasaun Setoriál CPLP nian;
  17. Rezolusaun kona-ba Kontinuasaun Tema Seguransa Ai-han no Nutrisionál iha Ajenda CPLP nian to’o 2025;
  18. Rezolusaun kona-ba Konvensaun Multilaterál Seguransa Sosiál CPLP nian;
  19. Rezolusaun kona-ba Kultura iha Ajenda Dezenvolvimentu Pós-2015;
  20. Rezolusaun kona-ba Siénsia, Teknolojia, Ensinu Superiór, no Inovasaun iha Ajenda Dezenvolvimentu Pós-2015;
  21. Rezolusaun kona-ba Edukasaun iha Ajenda Dezenvolvimentu Pós-2015;
  22. Rezolusaun kona-ba Konfederasaun Emprezariál CPLP nian; Rezolusaun kona-ba Kriasaun Grupu Estudu Tékniku ida ba Esplorasaun Konjunta no Produsaun Idrokarbonetu sira iha ámbitu Área CPLP nian;
  23. Rezolusaun kona-ba Relatóriu Auditoria nian kona-ba Deklarasaun Finanseira Sekretariadu Ezekutivu CPLP nian ba tinan 2013 no IILP nian ba tinan 2012.

Entre desizaun sira-ne’e, destake sira ne’ebé notavel inklui fó estatutu Observadór Asosiadu iha CPLP nia laran ba Geórgia, Repúblika Namíbia, Repúblika Turkia, no Japaun, no estatutu Observadór Konsultivu ba ARCTEL-CPLP (Asosiasaun Reguladór sira Komunikasaun no Telekomunikasaun nian hosi Komunidade Nasaun Lian Portugés nian).

Nune’e mós Assosiasaun Seguru Lusa nian Supervizór sira), IGC/CDH (Ius Gentium Conimbrigae/Sentru Direitus Umanus), ISCSP (Institutu Superiór Siénsia Sosiál no Polítika), ISEDEF (Institutu Superiór Estudu Defeza “Tenente-Jenerál Armando Emílio Guebuza”), no UCCLA (Uniaun Kapitál Lian Portugés).

Konferénsia nia prosesu sira hahú iha dadeersaan. Audiénsia boot ida ne’ebé kompostu hosi delegasaun sira hosi Estadu-membru sira, Prezidente Asembleia Parlamentár CPLP nian, Observadór Asosiadu sira, bainaka nasionál no internasionál sira, no jornalista sira hosi mídia sira iha Komunidade nia nasaun sira hotu atende serimónia abertura iha Salaun Boot Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nian ne’ebé transmite diretamente hosi TVTL.

Iha serimónia abertura, Prezidente Repúblika Timor-Leste, Taur Matan Ruak, hato’o bem-vindu ba partisipante sira no subliña katak: “Timor-Leste nia prezidénsia *pro tempore* nu’udar oportunidade ida ne’ebé ami hakarak aproveita hodi hatutan ami-nia kontribuisaun, harii iha serbisu importante ne’ebé hala’o tiha ona no, bainhira bele, habelar ami-nia komunidade nia alkanse no influénsia.”

Xefe Estadu hato’o pontu ida hodi rekoñese “partisipasaun iha prosesu Primeiru-Ministru Domingos Simões Pereira nian, ne’ebé reprezenta governu ne’ebé hili hosi povu Guiné-Bissau no afirmasaun maka’as hosi valór sira CPLP nian iha nasaun maun-alin ida-ne’e.”

Diskursu sira ne’ebé tuir husi Prezidente Repúblika Mosambike, Armando Emílio Guebuza, no Prezidente Asembleia Parlamentár CPLP, Fernando da Piedade Dias dos Santos.

Konvidadu balun mós hetan konvite ba pódiu hodi ko’alia iha sesaun abertura formál ne’e, mak hanesan: Diretór-Jerál FAO José Graziano da Silva; reprezentante Prezidente Indonézia Susilo Bambang Yudhoyono.

Ministru Turizmu no Ekonomia Kriativa Mari Elka Pangestu; reprezentante ASEAN nian no Embaixadór Miánmar nian iha Jakarta, U Nyan Lynn; reprezentante Singapura nian, Ministru Negósiu Estranjeiru K. Shanmugam; no Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru Brazil nian, Paulo Cordeiro de Andrade Pinto, ne’ebé lee mensajen husi Prezidente Repúblika, Dilma Rousseff.

Hafoin serimónia abertura no fotografia tradisionál família nian, ne’ebé inklui partisipasaun hosi Prezidente Repúblika Guiné Ekuatoriál, Teodoro Obiang Nguema Mbasogo, Xefe Estadu no Governu sira CPLP nian hasoru malu ho odamatan taka hodi ko’alia kona-ba ajenda ida ne’ebé luan kona-ba tópiku sira.

Líder sira hosi nasaun membru sira Komunidade nian konklui sira-nia enkontru iha loron tarde, hodi kontinua ba sesaun enseramentu Konferénsia nian, ne’ebé lidera hosi Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Taur Matan Ruak.

Adisionalmente, entrega Prémiu José Aparecido de Oliveira ba Bispu Dioseze Dili, Dom Alberto Ricardo, ne’ebé reprezenta Igreja Timor-Leste no asina Memorandu Entendimentu entre Institutu Internasionál Lian Portugés (IILP) no Repúblika Túrkia.

Molok membru no bainaka CPLP sira aranka ba jantár ne’ebé organiza husi Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, iha fatin Cristo Rei, Prezidente Repúblika hala’o konferénsia imprensa konjunta ho Murade Murargy, Sekretáriu Ezekutivu re-eleitu durante Simeira ne’e.

Taur Matan Ruak afirma katak “Konferénsia ne’e sei tama iha istória CPLP nian nu’udar “Konferénsia Alargamentu’.”

Guiné Ekuatoriál espresa beibeik no ho konsistente ninia hakarak atu tama (to’o ikus tama duni) iha CPLP no atu simu regra no valór sira ne’ebé halo Komunidade sai referénsia ida Aseitasaun ba pedidu adezaun nian, ne’ebé deside iha Dili, hatudu CPLP nia determinasaun no prontidaun atu apoia Guiné Ekuatoriál iha ninia esforsu sira atu fahe ita-nia valór sira iha Komunidade.

Xefe Estadu Timor-Leste destaka mós inovasaun iha kooperasaun multilaterál Komunidade nian liuhosi introdusaun pilár foun ekonómiku “estabelesimentu konsórsiu ida ba esplorasaun petróleu iha rai-maran iha ita-nia rain, nakloke ba partisipasaun empreza nasionál idrokarbonetu sira hosi nasaun sira Komunidade nian”, no “kriasaun hosi Grupu Estudu Tékniku ida ba produsaun no esplorasaun konjunta idrokarbonetu sira iha área CPLP nia laran.”

Legadu hira-ne’e nu’udar dokumentasaun estadu nian iha portál ofisiál Governu Timor-Leste nian.

Notísia relevante: Lú Olo merese haloot iha Proklamadór Francisco Xavier nia sorin

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!