iklan

EKONOMIA, HEADLINE

MPRM kontrata empreza Fugro atu halo levantamentu jeofíziku gazodutu Greater Sunrise no Bayu-Undan bá Natarbora

MPRM kontrata empreza Fugro atu halo levantamentu jeofíziku gazodutu Greater Sunrise no Bayu-Undan bá Natarbora

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro. assinatura kontratu ho FUGRO Singapura kona-ba Survey Jeofízika ba Pipeline husi Greater Sunrise no Bayu Undang mai Natarbora, iha Gabinete MPRM Faról Dili. 17 Jullu 2026. Foto TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 17 Jullu 2026 (TATOLI) – Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM) asina kontratu ho empreza Fugro Singapura Marine Pte Ltd atu halo levantamentu jeofíziku no sízmiku hodi apoia estudu ba rota pipeline husi Greater Sunrise no Bayu-Undan mai Natarbora, munisípiu Manatutu.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro, hateten asinatura kontratu ne’e marka momentu signifikativu ba jornada Timor-Leste nian hodi dada gás husi Greater Sunrise mai Timor-Leste, liuhusi projetu Timor-Leste Natural Gas (TLNG).

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro. Foto TATOLI/António Daciparu

Nia dehan Governu Timor-Leste liuhusi MPRM, ho haksolok asina kontratu ho Fugro Singapore Marine Pte Lte ba levantamentu jeofíziku no sízmiku 2D ho alta rezolusaun (2D High Resolution Seismic 2D – HRS) ba esportasaun gazodutu gás Greater Sunrise, husi komponente krítiku ba projetu TLNG.

“Ita kontrata empreza Fugro ne’ebé sei halo survey ida Geophysical and 2D High Resolution Seismic, hola parte husi prosesu ka estudu sira, investigasaun sira ne’ebé nesesária atu estabelese rota kona-ba kadoras atu mai iha Natarbora nian husi Greater Sunrise. Ida-ne’e inklui survey ida husi Bayu-Undan nian mai Natarbora nian”, Francisco  Monteiro dehan iha Faról, ohin.

Nia salienta katak ho estudu husi rota kadoras rua nian ne’e ikusmai permite Governu bele iha informasaun sira hodi aprofunda tan buat balun antes investimentu sira ne’ebé nesesáriu ba realizasaun kadoras ka TLNG mai Timor-Leste. Tuir nia, ida-ne’e pasu estratéjiku ida ba dezenvolvimentu setór petróleu no gás iha país.

Ministru dehan katak esportasaun gazodutu gás sei liga kampu Greater Sunrise ho Timor-Leste, hodi garante fornese enerjia ne’ebé apoia projetu TLNG no kria oportunidade ekonómika ne’ebe dura ba Timor-Leste.

Nia esplika ho levantamentu ne’e reprezenta programa tékniku ida ne’ebé krusiál ba esportasaun gazodutu gás husi Greater Sunrise. Dadus husi levantamentu ne’e sei fornese infromasaun detalla kona ba tasi okos no subsuprefísie ne’ebé kle’an, presiza atu optimaliza rota gazodutu, apoia dezeñu enjeñaria no asegura dezenvolvimentu gazodutu ho seguru, efisiente no tuir padraun internasionál.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteir, asina kontratu ho FUGRO Singapura kona-ba peskiza jeofízika ba pipeline husi Greater Sunrise no Bayu-Undan mai Natarbora, iha Gabinete MPRM Faról Dili. 17 Jullu 2026. Foto TATOLI/António Daciparu

Ministru hatutan katak leventamentu ne’e sei identifika kondisaun tasi-okos no risku jeolójiku sira iha koridór gazodutu, hodi fornese fundasaun téknika ba etapa dezenvolvimentu gazodutu iha futuru.

Tuir nia, Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál nafatin komprometidu atu implementa mega projetu TLNG, inklui esportasaun gazodutu Greater Sunrise no instalasaun downstream, ne’ebé transforma Timor-Leste ba produtór rejionál Gás Naturál Likuifeitu (GNL). Ida-ne’e sei realiza liuhusi investimentu kontínua iha enjeñaria, estudu tékniku no prátika internasionál di’ak liu.

Nia subliña katak MPRM estabelese baze ba projetu ne’ebé lori empregu, hametin ekonomia nasionál no maximiza valór husi rekursu petrolífera Timor-Leste nian ba tempu naruk.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro. Foto TATOLI/Antonio Daciparu

Tuir nia, bainhira levantamentu hotu ona, dadus ne’ebé hetan sei analiza husi ekipa peritu Timor-Leste nu’udar baze hodi dezenvolve projetu nia dezeñu enjeñaria.

“Ami prepara ona peritu ida ne’ebé sei utiliza dadus levantamentu tomak ba serbisu enjeñaria no dezeñu nian. Durante prosesu ne’e, ami mós sei kontinua halo koordenasaun ho Woodside liuhusi Akordu Korporasaun Timor LNG (TLCA)”, nia hateten.

Hodi hatutan, hafoin levantamentu ne’e remata iha maizumenus fulan tolu nia laran, rezultadu hotu sei hato’o ba MPRM molok fahe ba empreza petrolífera Woodside hodi tama ba faze Front-End Engineering Design (FEED) ka dezeñu enjeñaria ne’ebé detallu.

Nia mós fó sai katak Governu mantein nia alvu ba projetu Greater Sunrise atu hahú prodús LNG iha tinan 2032.

“Alvu ne’e sei iha hela negosiasaun no diskusaun ho Woodside no Governu australianu. Tanba ne’e, levantamentu ne’e tenke hakotu tuir kalendáriu, nune’e faze dezenvolvimentu tuirmai bele la’o tuir tempu”, nia hateten.

Ministru afirma Governu iha nafatin kompromisu atu realiza projetu TLNG, inklui konstrusaun pipeline esportasaun Greater Sunrise no nia instalasaun downstream, ne’ebé hein atu halo Timor-Leste sai produtór prinsipál LNG iha rejiaun ne’e.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteir, asina kontratu ho FUGRO Singapura kona-ba peskiza jeofízika ba pipeline husi Greater Sunrise no Bayu-Undan mai Natarbora, iha Gabinete MPRM Faról Dili. 17 Jullu 2026. Foto TATOLI/António Daciparu

Regional Business Line Director Marine Site Characterization APAC, Safri Drahman, hato’o nia apresiasaun ba konfiansa ne’ebé Governu Timor-Leste fó ba empreza ne’e.

“Ami agradese ba Governu Timor-Leste no Ministru Petróleu ba sira-nia konfiansa iha Fugro. Hafoin asinatura kontratu ohin nian, ami sei prepara hodi mobiliza ami-nia ró levantamentu emblemátiku, Fugro Equator, ne’ebé tuir planu sei to’o iha Timor-Leste besik fulan-Outubru ka Novembru tinan ne’e”, Safri hateten.

Nia esplika katak serbisu levantamentu ne’e nia durasaun fulan tolu. “Ami hein katak projetu ne’e bele implementa ho seguru no efisiente no prodús dadus ho kualidade aas hodi ajuda MPRM kompleta projetu nia planeamentu enjeñaria”, nia hateten.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!