DILI, 13 outubru 2022 (TATOLI)–Sarani katólika sira iha kapitál Dili, kinta ne’e, halo prosisaun hosi igreja Santo António Motael to’o estátua Na’in-Feto iha Bidau, Lecidere hodi selebra loron Nossa Senhora de Fátima iha 13 maiu.

Atividade ne’e, ekipa responsável lori krús boot ho estátua Nossa Senhora Fátima la’o uluk, akompaña ho kada reprezentante pároku sira iha Dili laran hiit bandeira kada parókia nian, hamutuk ho akólitu, madre, padre, seminarista, estudante sira hahú hosi eskola primária to’o universidade, no entidade seluk tan hodi reza to’o estátua Na’in-Feto.
Hafoin to’o destinasaun ikus, sarani sira hamutuk ho Dom Virgílio Kardeál do Carmo da silva, halo adorasaun ba santísima.
Iha biban ne’e, Dom Virgílio Kardeál, hateten, tinan ne’e nakonu ho grasa ba povu Timor-Leste, tanba iha loron 07 outubru liubá komemora tinan 25 Na’in-Feto Ramelau.
“Ohin ita iha tan biban ida hodi halibur hamutuk halo prosisaun nu’udar sarani atu manifesta ita-nia fiar nu’udar ita-nia komuñaun, ema fiar, no kreda, ne’ebé la’o hamutuk daudaun atu loron ida bele hola parte iha komuñaun ho Maromak nia lalehan tanba lalehan mak fatin ne’ebé ita hotu hein, ne’ebé hakarak hetan iha moris ida-ne’e nia rohan,” Dom Virgílio Kardeál, tenik liuhosi omília, iha Bidau Lecidere, kinta ne’e.
Notísia relevante: Dom Virgílio Kardeál konvida sarani moris tuir Maromak nia santuáriu

Nia dehan, Virjen Santa Maria nu’udar inan ne’ebé rona buat hotu ema ko’alia, nune’e ohin sarani sira hamutuk koko dala-ida tan hamutuk ho Inan Virjen Maria, halo prosisaun atu hametin dezeju sai ema loos Jesus nian.
“Nia rai iha fuan liuhosi nia harohan no da’et bele tulun ita hatene rai, fihir, no la tauk atu simu dezafiu sira ho k’solok laran metin iha Nai no hatene ita-nia an bele transforma moris ba reusuresaun. Ida-ne’e mak segredu ita-nia fiar,” nia akresenta.
Aleinde ne’e, Inan Virjen Maria, nu’udar Liurai Feto ne’ebé tau-matan ba Jesus ho domin.
“Ita bele husu atu tulun ita haree ba mundu ne’e ho matan matenek, nune’e ita bele iha salvasaun mundu no saida mak ita atu kontribui ba mundu mak ita tenke hadomi natureza. Ha’u hakarak konvida ita halo ezame konsiénsia no hadomi natureza ho soe foer iha nia fatin. Bainhira la hadomi natureza, to’o tempu udan tenke hosoru situasaun oinoin hanesan inundasaun no moras dengue ba labarik sira to’o lakon vida. Tanba ne’e, ita tenke halo buat ruma hodi kontribui ba ambiente furak,” Dom Virgílio fó hanoin.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




