iklan

EKONOMIA, VIKEKE

Sentru agro-komérsiu Raitahu rekolla ona rendimentu $6.400 

Sentru agro-komérsiu Raitahu rekolla ona rendimentu $6.400 

Sentru agro-komérsiu Raitahu iha munisípiu Viqueque. Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

VIQUEQUE, 03 abríl 2023 (TATOLI)— Prosesu produsaun agro-komérsiu iha área Raitahau, postu administrivu Viqueque, munisípiu Viqueque, konsege rekolla ona osan hamutuk $6.400 hosi atividade ortikultura no pekuária.

Fatin kuda modo iha sentru agro-komérsiu Raitahu. Imajen Tatoli/ Vitorino Lopes da Costa

“Sentru agro-komérsiu Raitahu ne’e prodús produtu ortikultura hanesan melon, pateka, tomante, brinjela, ai-manas, fore-mungu, fore-tali, modo no alfase, ai-dila california,  hudi delos,  hudi mindar. Enkuantu área pekuaria mak haki’ak manu broiller no águakultura mak haki’ak ikan nila, ne’ebé ita konsege faan ba merkadu no komunidade balun mai sosa direta iha sentru ne’e, nune’e  ita konsege rekolla rendimentu $6.400”,  Koordenadór Sentru Agro-Komérsiu no Indústria Raitahu, postu Viqueque, Baltazar Costa da Guina Soares, hateten ba Agência TATOLI,I.P, segunda ne’e.

Tuir dadus iha sentru produsaun agro-komérsiu ne’e hala’o atividade iha área pekuária ne’ebé konsege haki’ak manu broiller hamutuk 12.000, maske balun mate, maibé konsege lori ba merkadu no iha área haki’ak ikan nila hamutuk 10.000 no iha kolam 12.

“Daudaun ami komesa kolleta hodi faan ikan nila ba komsumidór sira. Ikan sira-ne’e ba faan iha Dili no balun komunidade sira sosa direta iha ne’e”, nia afirma.

Hosi atividade hirak ne’e, nia dehan konsege rekolla osan $6.400, maibé osan refere uza fali ba saláriu traballadór sira-nia.  Molok Governu mós fó apoiu fundu $25.000, maibé osan sira-ne’e la sufisente hodi rekupera ba saláriu no vensimentu.

“Ho rendimentu ne’ebé ami hetan selu fali ba saláriu traballadór nian durante fulan-neen nian laran. Husi rendimentu ne’e, ami mós sosa karreta ida hodi tula produtu ba asesu merkadu, balun uza ba operasionál, sosa fini, plástik, hahán animál, halo manutensaun ba manu luhan”, nia afirma.

Molok ne’e, Governu mós apoia karreta truck ida ho marka karreta Estadu, maibé iha loron sabádu no domingu, karreta labele sai. Nune’e asosiasaun agro-komérsiu deside sosa karreta ida hodi apoia serbisu no lori produtu ba merkadu.

“Sentru agro-komérsiu Raitahu,daudaun ne’e, ami kuda batár kuaze ektare lima no tempu badak, ami sei kolleta tan batár”, nia afirma.

Husi divizaun Hortikultrua maka tau matan ba modo, pateka, ai-dila, batár no seluk tán, divisaun adubu no viveiru prepara adubu no prepara viveiru hodi oferese ba ortikultura. Enkuantu divisaun planta mak tau matan nuu ne’ebé atu kuda  iha rai ektare 25, maibé uluk nuu ektare 5 ho totál nuu kuda dahuluk hun 5.000 no foin lalais kuda aumenta hun  350. No parte divisaun pekuária nian atu tau matan ba manu, fahi, karau no ikan.

“Ami hamosu tan divisaun fruta hodi kuda buah-naga, ai-nanas, salak, tanzarina no rambutan”, nia akresenta.

Daudaun ne’e, nia dehan sentru produsaun agro-komérsiu indústria Raitahau hasoru difikuldade liuliu fasilidade hanesan tratór hodi fila rai no hamoos duut inklui halo produsaun barak maibé laiha merkadu ka konsumidór menus atu sosa produtu hirak ne’e.

“Ami husu ba Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) presiza apoiu ami 100%. Enkuantu agora besik ona eleisaun parlamentár, entaun governu seidauk aprova  fundu ba ami iha tinan 2023 nian.se karik  Governu aprova sedu ami-nia fundu ami sei rekruta traballadór kazuál hodi azuda ami fukit manu fulun, kolleta bata no kee rai”, katak.

Daudaun ne’e traballadór ne’ebé serbisu iha agro-komérsiu Raitahu mak estudante hosi Israel na’in-25 no komunidade baibain na’in-10.

Jornalista:  Vitorino Lopes da Costa

Editór       : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!