DILI, 17 outubru 2023 (TATOLI) – Iha loron 16 outubru 1975, jornalista australianu, britániku no neozelandés na’in-lima mate iha Balibó iha altura invazór indonéziu tama iha Timor-Leste.
Jornalista asasinadu husi Forsa Espesiál Indonézia ne’e mak Gregory Shackleton, Anthony Stewart, Gary Cunningham, Malcolm Rennie no Brian Peters.

Relembra ba tinan 48 sira-nian mate ne’e mak Diretór Departamentu Komunikasaun Sosiál, Marcelino Magno, hatete jornalista na’in-lima ninia mate iha Balibó inspira tebes órgaun komunikasaun sosiál no jornalista sira iha Timor-Leste, tanba sira-nian mate kontribui ona ba independénsia país nian.
Hanoin hikas sira-nian loron mate maka Governu deside ona iha 16 outubru nu’udar Loron Nasionál Liberdade Imprensa ba akontesimentu Balibo Five. Iha momentu ne’ebé jornalista na’in-lima husi mídia internasionál ne’e mai divulga informasaun ba mundu kona-ba independénsia Timor-Leste, maibé hetan oho husi militár Indonézia sira.
“Jornalista Timor-Leste tenke banati tuir ita-nian jornalista na’in-lima ne’ebé mate iha Balibó ba dignidade demokrasia. Tanba sira fó ona kontribuisaun boot ba ita-nian independénsia. Husi sira-nian mate ne’e lori mós inspirasaun boot ba mídia sira iha Timor-Leste”, Marcelino Magno hatete iha Kampus UNTL, Caicoli.
Dosente ne’e dehan, sira-nian mate sai mós naroman ida ba Universidade Nasionál Timor Lorosa’e hodi harii Departamentu Komunikasaun Sosiál iha 2008 to’o momentu ida ne’e.
“Kontribuisaun tomak ne’ebé maluk jornalista na’in-lima halo ona ba rai doben ida ne’e to’o ohin loron Departamentu Komunikasaun Sosiál UNTL konsege hahoris ona jornalista barak ne’ebé hetan ona fatin serbisu iha instituisaun mídia sira hodi kontribui ba dignidade demokrasia iha país hodi halo kontrolu sosiál iha ámbitu dezenvolvimentu no halo balansu ba demokrasia iha Timor-Leste”, afirma.
Marcelino Magno husu ba jornalista timoroan hotu atu serbisu maka’as hodi bele divulga informasaun ho balansu ba públiku, nomós buka atu kumpre kódigu étiku jornalista hodi kontribui ba demokrasia iha nasaun.
Sorin seluk, Diretór Komunikasaun Sosiál Universidade Katólika Timorense (UCT, sigla portugés) Padre Bento Barros, admite mós katak dedikasaun ne’ebé maka jornalista na’in-lima fó ona ba Timor-Leste ne’e tanba sira-nian domin tomak. Sira hakarak ko’alia buat ne’ebé loos husi sira-nian fuan hodi fó testemuña kona-ba lia-loos iha domin nia laran.

“Ema sira ne’e tanba hadomi Timór maka sira mai. Sira hakarak revela sofrimentu ne’ebé maka timoroan sira enfrenta. Tanba ne’e, sira sakrifika sira-nia aan hodi mate ba rai ida ne’e”, realsa.
Tanba ne’e, Loron Liberdade Imprensa ne’ebé maka Governu deside iha 16 outubru ne’e bele konsidera hahú husi Balibó 1975 hodi mai to’o ohin loron no sai nu’udar fundamentu ida husi liberdade imprensa Timór nian bá oin.
“Maibé hakarak dehan mós iha jornalista barak maka fó sira-nian vida ba rai ida ne’e no hodi mate mós ba rai ida ne’e. Ha’u hanoin tempu oin mai presiza mós halo selebrasaun iha fali fatin seluk ne’ebé maka ita konsidera nu’udar fatin ne’ebé maka maluk jornalista balun mate ba atu nune’e ita bele fó mós atensaun ida hanesan dedikasaun sira ne’ebé maka kolega matebian jornalista sira fó ona ba ita-nian rain ne’e”, saserdote ne’e sujere.
Timor-Leste selebra ba dahuluk Loron Nasionál Liberdade Imprensa, iha Balibó, hodi fó omenajen ba jornalista na’in-lima no valoriza no dignifika espíritu luta jornalista sira hotu ne’ebé kontribui ba defende liberdade imprensa.
Notísia relevante: Balibo Five, “Tim Susi” sunu jornalista na’in-lima to’o mutuk
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora




