iklan

NASIONÁL, SAÚDE

Austrália hala’o hela prosesu sosa reajente teste Chikungunya-Zika

Austrália hala’o hela prosesu sosa reajente teste Chikungunya-Zika

Prevensaun ba Moras Chikungunya. Imajen/OMS.

DILI, 13 marsu 2024 (TATOLI)–Governu Timor-Leste liuhosi Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Medikamentu (INFPM) ho Governu Austrália liuhosi Departamentu Negósiu Estranjeiru Austrália (DFAT, sigla inglés) asina akordu atu fó apoiu reajente ba teste Chikungunya ho Zika, no agora daudaun DFAT hla’o hela prosesu ba kompra (sosa).

“Ita iha kontatu ho DFAT Austrália, sira mak sei apoia ita ba kompra reajente. Ami asina akordu iha semana hira liuba no agora sira hala’o hela prosesu ba kompra,”, Diretór Ezekutivu Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Medikamentu (INFPM), Brígido Soares, hateten liuhosi konferénsia imprensa, iha Kampu Alor, kuarta (12 marsu) ne’e.

Iha sorin seluk, Diretór Jeral Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSP-TL) iha Ministériu Saúde (MS), Frederico Bosco, hateten Timor-Leste rejista ba teste detensaun moras Chikungunya no Zika.

Transmisaun moras Chikungunya no Zika, fevre amarela iha vetor transmitór hanesan hosi susuk Aedaes Aegipty, kuandu halo prevensaun ba dengue ne’e automatikamente prevene mós moras sira-ne’e.

Timor-Leste iha kapasidade rekursu umanu no infraestrutura bázika hodi halo teste ba detensaun moras Chikungunya no Zika iha rai-laran, tanba hetan apoiu hosi School of Health Research (Menzies) ho métodu PCR test.

“Ita hetan apoiu hosi School of Health Research (Menzies) ho reajente no ita utiliza hotu liuliu ba vijilánsia ninian hodi konfirma virus, oras ne’e daudaun,” nia dehan.

MS hetan apoiu hosi doadór Menzies ho kuantidade reajente hamutuk 500 ba teste PCR Chikungunya ba propozitu vijilánsia nian.

Nia garante, MS aprezenta ona pedidu ida ba iha Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Medikamentu (INFPM) hodi bele halo akizisaun ba produtu rejente ba teste PCR ba moras refere.

Stock ba teste Chikungunya oras ne’e dadauk ita iha stockout, ita aprezenta ona pedidu ba INFPM atu bele halo prosesu ba kompra maibe pesiente balun mai sintoma moras ne’e ka problema ruma, ita-nia sentru saúde sira garante hela ba atendimentu,” nia dehan.

Nia garante mós katak MS halo aproximasaun ba iha Organizasaun Mundiál Saúde no kompromete hela hodi fó apoiu bele apoia reajente ba teste PCR Chikungunya.

Diretór ne’e garante stock ba abate no fomigasaun sufisiente hodi halo intervensaun ba komunidade no prevensaun denge no Chikungunya iha Timor-Leste.

Nia reforsa liután katak MS mós kontinua baa atividade promosaun saúde hodi bele sensibiliza populasaun nia koñesimentu kona-ba moras oioin.

Tuir dadus INSPTL, Timor-Leste hetan kazu Chikungunya hamutuk 183 no Zika ida iha inísiu fulan janeiru 2024.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!