DILI, 22 Juñu 2026 (TATOLI)-Eis-Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, manisfesta nia sentidu triste ba falesimentu eis-Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú-Olo, ne’ebé hakotu iis iha ospitál Prince Court, Kuala Lumpur, Malázia, iha loron domingu (21/06).
Luhusi nia pájina ofisiál Facebook, eis-Xefe Governu hateten katak Timor-Leste kesi lutu metan tanba lakon boot ninia ema di’ak ida.
“Sente triste ho fuan dodook tebes, simu notísia tristeza ida-ne’ebé xoke ita hotu nia fuan. Lakon ona ita-nia kompartiota no kamarada luta eis-Prezidente Asembleia Konstituinte, eis-Prezidente Parlamentu Nasionál no eis-Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú-Olo”, Matan Ruak hateten.
Nia hato’o sentidu kondolénsia ne’ebé kle’an tebes ba família boot FRETILIN, faluk no oan ki’ak sira.
“Obrigado ba dedikasaun tomak ba pátria no ba povu amadu Timor-Leste no timoroan sei la haluha ita-nia sakrifísiu ida-ne’e”, nia espresa.
Biografia
Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ nu’udar Deklaradór Restaurasaun Independénsia RDTL nian. Prezidente Parlamentu Nasionál 2002 2007-Prezidente Repúblika 2017-2022.
Ho naran ne’ebé ema hotu koñese nu’udar “Lú-Olo”, nia moris ho naran sarani Francisco Guterres iha Ossu, iha munisípiu Vikeke, iha 07 Setembru 1954.
Lú-Olo kaben ho Cidália Lopes Nobre Mouzinho Guterres, no sira iha oan na’in-haat, Francisco Cidalino, Eldino Nobre, Felezito Samora Guterres no Dália Luliana Nobre Guterres.
Husi 1963 to’o 1969 Lú-Olo estuda iha Koléjiu Santa Teresinha iha Ossú, no iha tempu ne’e nia simu instrusaun eskolár husi Padre Salezianu sira. Iha tinan 1969 nia ramata kuarta klase.
Iha 1969 nia tama iha Liceu iha Dili no estuda iha Liceu to’o 1973, bainhira nia filafali bá Koléjiu Santa Teresinha nu’udar monitór eskolár to’o 1974. Nia filafali bá Dili iha 1974 hodi hahú fali nia estudu, maibé la konsege tamba nia integra-an ba Luta Kontra Konializmu Portugés.
Lú-Olo la konsege estuda fali, to’o iha tinan 2007 bainhira nia estuda kursu Direitu no gradua iha 2012 iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL).
Iha 1974 nia integra no partisipa nu’udar dedikasaun eskluziva ba Luta Libertasaun to’o 2000 bainhira nia fó nia-an tomak ba reorganizasaun FRETILIN nian nu’udar partidu hodi prepara FRETILIN nu’udar partidu ba era pós-independénsia, era demokrasia. Nia forma parte grupu Komandante na’in-haat de’it ne’ebé hela iha ai-laran tinan 24 tomak durante funu rezisténsia.
Husi 15 Setembru 2001 to’o 20 Maiu 2002, Lú-Olo kaer knaar Prezidente Asembleia Konstituinte, ne’ebé hakerek no aprova Konstituisaun RDTL nian. Ne’e lori Lú-Olo ba rekoñesimentu nu’udar “Mata Dalan ba Konstituisaun RDTL nian.”
Bainhira Independénsia Nasionál RDTL nian restaurasaun iha 20 Maiu 2002, Lú-Olo sa’e ba knaar Prezidente Parlamentu Nasionál RDTL nian to’o 31 Juñu 2007.
Lú-Olo rekoñesidu nu’udar líder rezisténsia ida-ne’ebé konsege halo tranzisaun husi funu nain ida ba líder ida iha era Konstitusionál no Estadu Direitu Demokrátiku.
Lú-Olo, úniku líder funu-na’in husi tempu rezisténsia iha Timor-Leste ne’ebé konsege estuda no besik ona atu ramata estudu kursu prátika Direitu, no la kle’ur sei lisensiada nu’udar advogadu.
Funsaun polítika/partidária
Lú-Olo nia istória iha rezisténsia hahú husi nia militánsia iha partidu FRETILIN dezde 1974 no nia fó nia-an tomak ba luta ba libertasaun nasionál no luta ba ukun rasik-an, ne’ebe dura tinan 24 tomak.
Iha 1974 kedan nia adere ba ASDT tanba nia haree katak partidu ida-ne’e nia defeza ba independénsi totál Timor-Leste nian, mudansa ba vida sosiál, ekonómika no polítika povu Maubere nian liuhusi reforma estruturál ne’ebé mosu iha tempu kolonializmu nian, mak dalan atu liberta nasaun no liberta povu. Nia hetan mós orientasaun maka’as husi Padre Salezianu balun ne’ebé hanorin nia kona-ba konxiésia no moralidade atu luta ba nia povu no nasaun.
Iha 1975 nia adere-an ba FRETILIN nu’udar militante, no bainhira Indonézia invade Timor-Lest iha Dezembru 1975, nia mós sa’e bá foho no ai-laran hamutuk ho povu no ho lideransa Komité Sentral FRETILIN nian. Nia tama hamutuk pelutaun ida FALINTIL nian ne’ebé Komandandu husi Komandante Lino Olkasa, no hahú nia moris nu’udar funu-na’in ba liberta Povu no Pátria Maubere.
Iha Juñu 1976, nia hetan nomeasaun nu’udar Vise-Sekretáriu Ossú nian, Munisípiu Vikeke, no iha tinan hanesan nia substitui fali Sekretáriu Zona depoisde ida-ne’e hetan kapturasaun husi Forsa Indonézia nian.
Depois reuniaun dauluk CCF nian iha 1976, Lú-Olo hetan nomeasaun nu’udar Vise-Sekretáriu Rejiaun Leste nian, no tanba ne’e nia hahú iha ligasaun direta ho Komandu Luta nian.
Iha 1977/78, nia hetan nomeasaun nu’udar Komisáriu Setór Ponta Leste nian. Iha 1978 atu ramata, inimigu konsege harahun baze apoiu nian no konsege hahú kontrola populasaun maka’as liu ona. Tinan tolu tuir inimigu harahun baze apoiu, hamosu tempu susar tebes ba sira ne’ebé sei iha foho, no obriga faze foun ida halau funu gerilla nian, no joven Lú-Olo mós hili atu hala’o funu gerilla ida-ne’e, tanba nia hanesan barak, hili tiha ona atu kumpre ho obrigasaun, PÁTRIA KA MATE.
Iha 1981, rezisténsia armada FRETILIN nian hetan reestrurasaun iha foho husi líder sira ne’ebé moris hela, hanesan Komandante Xanana Gusmão, Komandante Ma Hunu no Komandante Basuka, ne’ebé tuirmai mate iha kombate.
Iha 1982, Lú-Olo hetan nomeasaun nu’udar Adjuntu iha Rejiaun Leste, nomós halo parte Komandu Terseira Kompañia Gerilla nian, nu’udar responsavel polítiku.
Iha 1984, nia hetan nomeasaun nu’udar Komisáriu Polítiku. Iha 1987 nia kaer knaar ne’e hamutuk ho funsaun ezekutivu bainhira nia hetan transferénsia ba Rejiaun Krizeiru, “kompostu husi Munisípiu Manifahi, Manatutu Oeste, Aileu no parte Orientál Dili nian.”
Iha 1987, Komandante Xefe Xanana Gusmão, hasai-an husi FRETILIN no harii Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere (CNRM) nu’udar estratejia foun ba luta. Komandu polítiku FRETILIN nian integra ba Komisaun Diretiva FRETILIN (CDF), ne’ebé parte integrante ba Rezisténsia Armada, ne’ebé Ma Hunu mak Sekretáriu, no Mau Hodo, Konis Santana no Lú-Olo mak Vise-Sekretáriu.
Bainhira Mau Hodo hetan kapturasaun husi inimigu iha 1991, no tuirmai Xanana iha 1992, no Ma Hunu entrega-an iha 1993, Konis Santana mak sai Sekretáriu CDF nomós Komandu da Luta, no Lú-Olo asume kargu Vise-Sekretáriu CDF nian. Bainhira Komandante Konis Santana mate iha 1998, Lú-Olo asume kargu nu’udar Sekretáriu CDF nian no kaer funsaun polítiku iha Rezisténsia Armada.
Tuir Lú-Olo nia proposta, FRETILIN realiza konferénsia estraordinária iha Sydney, Austrália, hodi reorganiza Diresaun Sentrál FRETILIN nian. Nune’e, Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian harii no substitui CDF, ho Lú-Olo nu’udar Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian ba Rezisténsia Armada, no Marí Alkatiri nu’udar Primeiru Vise-Koordenadór iha Frente Diplomátika, Ma Hunu nu’udar Segundu Vise-Koordenadór iha Frente Klandestina no Mau Hodo nu’udar Sekretáriu Polítiku Permanente FRETILIN nian iha Frente Klandestina.
Bainhira CNRT harii, Lú-Olo sai mós membru Konsellu Polítiku Nacionál CNRT nian (CPN/CNRT), Sekretáriu Frente Polítika Interna (FPI), membru Konsellu Polítiku Militár iha Rezisténsia Armada, no Koordenadór Jerál Konsellu Prezidensiál FRETILIN nian.
Iha 26 Novembru 2000, Lú-Olo entrega nia kilat M-15 no munisaun tomak ba Komandu FALINTIL nian, no nia fila bá Dili hodi halo Konferénsia Nasionál Kuadru FRETILIN nian atu reorganiza estrutura baze FRETILIN nian ne’ebé harahun iha funu laran, no prepara atu ba Kongresu FRETILIN nian iha 2001.
Kongresu FRETILIN iha 2001 eleje Lú-Olo nu’udar Prezidente CCF, hanesan mós iha Kongresu FRETILIN ba daruak iha 2006.
Iha Eleisaun Lejizlativa iha 30 Agostu 2001, Lú-Olo lidera FRETILIN ba Vitória boot hodi manán asentu barak liu hotu atu kompoen Asembleia Konstituinte.
Iha horas 00:00, iha loron 20 Maiu 2002, nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál Lú-Olo mak halo Deklarasaun Restaurasaun Independénsia RDTL nian no fó pose ba Xanana Gusmão nu’udar Prezidente Repúblika. Lú-Olo maka Deklaradór Restaurasaun Independénsia RDTL nian.
Iha Abríl 2007 Lú-Olo nu’udar kandidatu ba Prezidente Repúblika manán voto boot liu kandidatu sira seluk iha ronda dahuluk, maibé lakon iha ronda daruak.
Iha 2012 kontinua kandidatu ba Prezidemte Repúblika, manán iha ronda dahuluk maibé lakon iha ronda daruak.
Tinan 2017, kandidata an fali ba Prezidente Repúblika no eleitu husi maioria povu hodi asume knaar nu’udar Prezidente Repúblika husi 2017-2022.
Hamutuk ho Sekretáriu-Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri, sira rekoñesidu nu’udar forsa konstrutiva no pozitiva ne’ebé konsege lidera FRETILIN ne’ebé partidu boot liu hotu hodi halo opozisaun de faktu tuir prinsípiu demokrátiku, tuir Konstituisaun no lei no rejeita totalmente violénsia nu’udar dalan hodi halo opozisaun.
Notísia relevante: Ramos-Horta: Timor-Leste lakon líder sentrál ida ba luta libertasaun nian
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




