DILI, 20 abríl 2024 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta, husu ba IX Governu Konstitusionál atu tau prioridade ba projetu ne’ebé la’o ona desde Governu anteriór, nune’e projetu bele la’o ho di’ak, hanesan dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Dili.
“Kona-ba projetu prioritáriu sira boot ne’e, kona-ba Aeroportu Internasionál Dili, favor, ne’e segredu saida ne’e la’ós siénsia roket, prosesu hahú tinan-20 nian laran ita ko’alia kona-ba Aeroportu Dili, finalmente VIII Governu avansa prosesu ne’e, kontratu fó tiha ba kompañia boot rua husi Indonézia. Ha’u apoia ne’e no marka tan presenza. Governu foun hakarak revee ka haree filafali. Ida-ne’e bele ha’u hateten prudente, tanba seidauk hahú kontratu hodi halo no ida-ne’e bele haree, maibé labele muda kontratu fó ba ema seluk, ida-ne’e ita halakon kredibilidade internasionál tanba ita halo ona kontratu ida depois muda,” José Ramos-Horta hateten iha nia intervensaun durante partisipa iha Kongresu Nasionál Partidu KHUNTO, iha salaun Delta Nova, sábadu ne’e.
PR mós nota katak Governu halo ona negosiasaun ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, nune’e karik atu haree bele muda oituan.
“Maibé Governu ida-ne’e besik tinan-ida ona sei estuda nafatin,” nia akresenta.
Xefe Estadu mós preukupa ho projeitu Millennium Challenge Corporation (MCC) husi Estadu Unidu Amérika ne’ebé prevee ona orsamentu kuaze millaun $500 ba Timor-Leste hodi fornese bee-moos iha Dili, maibé projeitu ne’e seidauk la’o tanba problema rai.
“Prazu ne’ebé mak MCC fó ba Governu atu halo projetu ne’e atu besik ramata ona. Iha VIII Governu hahú no iha Governu ne’e atu halo maibé tanba problema rai entaun labele realiza,” nia tenik.
Notísia relevante : Governu no parseiru sei halo diskusaun revee dezeñu dezenvolvimentu Aeroportu Comoro
Prezidente konsidera projeitu ne’e importante tanba bainhira projetu ne’e la’o sei fó benefísiu ba komunidade iha Dili.
“Projetu ne’e atu abastese bee-moos ba komunidade iha Dili ne’e importante tebes para kosok oan no populasaun tomak hemu bee-moos hanesan Japaun no Austrália nian,” nia tenik.
Horta rekoñese, Governu iha difikuldade halo negosiasaun ho rai-na’in balun ne’ebé hakarak aproveita tanba projetu ne’e ho orsamentu boot.
“Entaun, antes sira-nia rai folin a’as tebes, klaru Governu mós la’ós beikten para osan boot tuir ba rai-na’in nia hakarak. Ha’u husu rai-na’in sira mós tenke iha sentidu responsabilidade Estadu para halo negosiasaun ho fuan, kakutak no onestidade, entrega rai ne’e ba Estadu, se lae projetu ne’e para. Tanba atu realiza planu ida-ne’e ko’alia tinan lubuk ida tiha ona, kuaze tinan-20 hahú ha’u Ministru Negósiu Estranjeiru, depois tanba situasaun oin-oin, rai-laran projetu ne’e la konsege no hahú iha VIII Governu aselera besik ona faze finál,” PR konta tuir.
Horta mós husu Governu atu aselera konstrusaun ospitál nasionál ne’ebé modernu.
“Governu nian prioridade ida mak tenke aselera projeitu ospitál nasionál, favór ita lalika matenek boot ida para to’o iha konkluzaun ida katak ospitál nasionál modernu ne’e prioridade absoluta,” nia salienta.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina





