iklan

EKONOMIA, HEADLINE

GASS apoia millaun $6 ba Sosiedade Sivíl 145 hodi promove boa governasaun

GASS apoia millaun $6 ba Sosiedade Sivíl 145 hodi promove boa governasaun

Koordenador Apoiu Sosiadade Sivil (GASC), Joaquim da Costa Freitas asina akordu kona-ba apoio sosiedade sivíl. iha Palacio Governu, segunda (06/05). Imajen Tatoli/ Egas Cristovao

DILI, 06 maiu 2024 (TATOLI)–  Governu liuhusi Gabinete Apoia Sosiedade Sivíl (GASS), tinan ne’e, aloka orsamentu hamutuk millaun $6 hodi apoia ba Organizasaun Naun Governamentál hamutuk 145.

“Asina akordu ida ne’e atu hametin Governu nia parseiru ho Sosiedade Sivíl, ita hatene parseiru ho Sosiedade Sivíl la’os foin hahú maibé kleur ona, entaun Governu ida ne’e kontinua nafatin apoiu orsamentu ba sira hodi bele hala’o servisu balun ne’ebé fó apoiu ba ita nia komunidade sira, total orsamentu ne’ebé ita aloka ba organizasaun Sosiedade Sivíl hamutuk 145 ho orsamentu millaun $6,” Koordenadór GASS,Joaquim da Costa Freitas, hatete ba jornalista sira iha Palásiu Governu, segunda ne’e.

Koordenador Apoiu Sosiadade Sivil (GASC), Joaquim da Costa Freitas. Imajen Tatoli/ Egas Cristovao

Programa ne’ebé Sosiedade Sivíl sira atu implementa ho orsamentu ne’ebé GASS apoiu ba liu komunidade iha baze hodi promove boa Governasaun, edukasau sívika no impoderamentu komunitariu.

Husi orsamentu ne’e fahe ba boa Governasaun hamutuk rihun $300-resin, edukasaun sivika rihun $750, empoderamentu komunitariu millaun $1-resin no reforsa instituisaun Sosiedade Sivíl rihun $300.

“Programa ne’e hala’o tanba dalabarak ita haree dezenvolvimentu ne’e konsetradu de’it iha Dili, organizasaun Sosiedade Sivíl ne’ebé ho nia karaktér mobiliza, koordena hamutuk no programa inovativu ho sira nia atividade barak mak direita ho komunidade entaun ita tau politika parseria ida ne’eatu lori Governu ida ne’e tun to’o baze,” nia katak.

Prosesu ba organizasaun Sosiedade Sivíl sira atu hetan orsamentu ne’ebé apoiu husi GASS, primeiru tenke submete proposta, nune’e ekipa GASS sei verefika halo selesaun foin haree.

Bainhira iha prosesu selesaun GASS simu proposta husi Sosiedade Sivíl hamutuk 300-resin maibé organizasaun ne’ebé selesionadu hamutuk 145 ne’ebé asina ona akordu.

“Prosesu selesaun ne’e ami la’o ho mekanizmu ne’ebé profesionál, transparansia, nune’e la’os ami iha Gabinete mesak halo selesaun maibé ami konvida mós Diretór sira iha Ministeriu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Ministeriu Saúde, Ministeriu Administrasaun Estatál hodi garante liu kualidade desizaun,” nia tenik.

Bainhira asina akordu remata, GASS sei halo monitorizasaun no tinan remata sei halo avaliasaun, ba organizasaun ne’ebé mak performe di’ak iha ezekusaun, tranparansia iha jestaun, atividade hotu kona duni iha tarjetu tinan oin bele kontinua sai parseiru, maibé hirak ne’ebé la konsege ezekuta ho di’ak mak sei hapara parseiru.

Iha fatin hanesan, Reprejentante Sosiedade Sivíl ne’ebé sai benefisiariu ba programa ne’e atual, Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto hatete, orsamentu ne’ebé FONGTIL sei simu husi GASS bazeia ba akordu ne’ebé selebra hamutuk rihun $200-resin.

“Ohin organizasaun Sosiedade Sivíl hamutuk 145 mak mai asina akordu parseria ho Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl, ba FONGTIL ita hetan rihun $200-resin. Husi orsamentu ne’e FONGTIL sei utiliza ba servisu promove boa Governasaun no auditoria sosiál,” Valentim hatete.

Apoiu ne’ebé atribui ba parseiru Sosiedade Sivil sira iha tinan 2023

Iha tinan kotuk SASSAS ne’ebé nakfilak ona ba GASS halo parseria ho Sosiedade Sivíl hamutuk 191 ho orsamentu hamutuk millaun $1.5.

Husi orsamentu ne’ebé iha Sosiedade Sivíl barak mak submete ona sira nia relatoriu no hela balu mak seidauk submete maibé GASS kontinua buka tuir atu nune’e benefisiariu sira ne’ebé utiliza ona orsamentu referidu tenke hatama relatoriu.

“Iha tinan kotuk nia sira balu submete ona relatoriu finál, balu mós to’o ohin loron seidauk aprezenta relatoriu, maibé ami nafatin fó hanoin sira fó ona notifikasaun ba sira atu submete relatoriu,” Joaquim dehan.

Tuir dadus ne’ebé GASS iha Sosiedade Sivíl ne’ebé tinan kotu asesu ba orsamentu millaun $1.5 ne’e hamutuk 58 mak seidauk submete relatoriu.

Rekoorda fali katak, iha loron 06 fulan-fevereiru 2024 Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru (KM) aprova ona projetu dekretu-lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenador Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, hodi kria GASC.

Gabinete Apoiu ba Sosiedade Sivil troka Servisu Apoiu ba Sosiedade Sivil no Auditoria Sosial, ho hanoin katak hafoin tinan-ida husi vijensia dekretu-lei númeru 25/2021, ne’ebé define ninia natureza no organizasaun, iha nesesidade atu ajusta diploma ne’e relasiona ho funsionamentu, klarifika sé maka benefisiáriu husi apoiu hirak ne’e no hodi halo alterasaun balun iha nível organizasaun interna serbisu nian.

Governu nota katak durante ne’e maske Servisu Apoiu ba Sosiedade Sivil no Auditoria Sosiál hetan autonomia administrativa no finanseira, no iha tempu hanesan hakruuk ba iha podér diresaun Primeiru-Ministru nian, maibé la tuir espetativa Governu nian, ladún lais no ninia kapasidade atu hatan ba pedidu ne’ebé dirije ba sira menus.

Diploma ida-ne’e, hakarak mós atu konsentra iha diploma únika ida apoiu nian ne’ebé Estadu fó ba organizasaun oin-oin sosiedade sivil nian, inklui Konferensia Episkopál Timorense, ne’ebé apoiu simu uluk la tama iha ámbitu programa ida-ne’e nian.

Nune’e, GASS nu’udar servisu publiku sentrál administrasaun direta Estadu nian, ne’ebé iha autonomia administrativa, iha diresaun no supervizaun Ministru Koordenador Asuntu Sosiál ninia okos, ne’ebé responsável hodi fó apoiu tékniku no administrativu ba Ministru Koordenador Asuntu Sosiál, ne’ebé hala’o kna’ar hodi tulun Primeiru-Ministru iha koordenasaun ba ezekusaun polítika ba área governasaun sosiál kona-ba fortalesimentu instituisionál no apoiu ba organizasaun sosiedade sivil.

Atribuisaun sira inklui aprova revizaun ba programa apoiu ba organizasaun sosiedade sivil, autoriza despeza no subvensaun públika, nune’e mós koordena hodi ezekuta politika ba fortalesimentu instituisionál no apoiu ba organizasaun sosiedade sivil.

Gabinete Apoiu ba Sosiedade Sivil sei dirije husi koordenadór ida no sei hetan tulun husi Adjuntu Koordenador ida.

Antes ne’e, iha mandatu VIII nian, ezekutivu sira liuhusi reuniaun Konsellu Ministru aprova projetu dekretu-lei atu kria Servisu Apoiu ba Sosiedade Sivil no Auditoria Sosiál (SASSAS).

Ho aprovasaun ba dekretu-lei ne’e, halakon Gabinete Apolu ba Sosiedade Sivil no Unidade Auditoria Sosial, husi Gabinete Primeiru-Ministru sei transforma ba Servisu Apoiu ba Sosiedade Sivil no Auditoria Sosiál, hanesan mós servisu sentrál ida ba administrasaun direta Estadu nian, ho autonomia administrativa no finanseira hodi garante kapasidade resposta ho lalais ba servisu administrasaun publika nian, ne’ebé responsável atu hatan ba solisitasaun sira ne’ebe mai hosi organizasaun sira sosiedade sivil nian.

SASSAS dirije hosi Diretór Ezekutivu ida, tuir ierarkia subordina ba Primeiru-Ministru no Koadjuva hosi Diretór Adjuntu ida ba subvensaun publika sira no Diretór Adjuntu ba Administrasaun no Finansa.

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór: Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!