DILI, 06 maiu 2024 (TATOLI)–Ministériu Edukasaun (ME) introdús abilidade sékulu XXI iha kurríkulu terseiru siklu nian, ne’ebé reprezenta kompeténsia esensiál ba alunu bele dezenvolve trata ho komplesidade mundu atuál. Integrasaun abilidade ne’e ba kurríkulu, jestaun eskolár aumenta probabilidade atu forma sidadaun étiku, inovadór ne’ebé prepara atubele rezolve problema.
“Abilidade sékulu XXI ida-ne’e komunidade edukativa hatene muito bem, ida-ne’e ita sei hatama ba ensinu báziku terseiru siklu nian,” Xefe Departamentu Kurríkulu Ensinu Pre-Eskolár, Ensinu Báziku, no Ensinu Rekorente, Edia Monteiro, informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Vila Verde, segunda ne’e.
Aleinde ne’e, estudante sira bele mós dezenvolve iha abilidade ba komunikasaun, kolaborasaun, pensamentu krítiku, no kreatividade.
Edia Monteiro konsidera iha ambiente teknolojia ne’ebé mak envolve daudaun ohin loron, importante tebes atu asegura katak edukadór sira iha ekipamentu hodi tulun estudante sira ho edukasaun ne’ebé kualidade.
Notísia relevante : Edukasaun Dili satisfeita ho atividade to’os eskolár iha Eskola São Pedro
Enkuantu, kona-ba revizaun kurríkulu terseiru siklu, daudaun iha prosesu nia-laran no hein katak tinan 2024 nia rohan bele konklui no implementa.
“Ami halo mudansa ba lubuk ida, tanba husi tinan 2015 to’o ohin loron, nune’e kurríkulu terseiru siklu presiza halo reforma no daudaun ne’e prosesu reforma hela no seidauk finaliza maibé ami hein katak tinan ne’e nia rohan ita bele finaliza ona,” nia akresenta.
Maski nune’e, ME no ho parte relevante sira konsege halo reforma ba buat lubuk ida hanesan metodolojia ensinu, avaliasaun, komponente kurikulár, no kargu oráriu ne’ebé sei iha mudansa.
Aleinde ne’e, tais sei interga iha disiplina matemátika, arte no kultura, siénsia sosiál no siénsia naturál.
“Ita depende ba kontestu atu interga iha disiplina ida-ne’ebé, nia sei la sai disiplina ida iha kurríkulu. Se bainihira ita ko’alia kona-ba nia kór ne’e halo husi subtánsia kímika saida ne’e apreende ona siénsia naturál no istória apreende iha siénsia sosiál. Agora kona-ba tipu no sorru tais ne’e ita apreende iha arte kultura nian,” nia katak.
Nune’e mós, Koordenadór Gabinete Unidade Kurríkulu Nasionál, João Maupelu, hateten, revizaun no reforma nia konteuúdu la hanesan ho revizaun.
“Ita simu feedback husi ema balun mak halo revizaun, agora reforma lae ita sei haree hotu konteúdu iha
kurríkulu ne’e, ita halo mudansa ba kargu oráriu ne’e hanorin minutu no oras hira, ida-ne’e hotu mak ita sei halo mudansa,” nia informa.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina




