OÉ-CUSSE, 17 jullu 2024 (TATOLI) – Asesór Prinsipál Prezidente Repúblika Unidade Inkluzaun Sosiál, Gaspar Afonso, tersa ne’e hala’o diálogu aberta ho komunidade defisiénsia sira iha suku Cunha, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espsiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).
Gaspar Afonso, informa, diálogu nasionál hahú husi Oé-Cusse, ho obetivu atu rona preokupasaun moris ema ho defisiénsia sira iha baze, bazea ba lejizlasaun sira-ne’ebé Governu kria, nia vantajen no desvantajén, no ema ho defisiénsia sente ka lae.
“Ohin loron ha’u mai rona direita sira-nia preokupasaun, sira barak seidauk asesu subsídiu liuliu tinan 17 mai kraik no agora sai polémika liután mak dekretu-lei númeru 8/2024, hateten, ema ne’ebé serbisu ona nia labele asesu subsídiu ka simu osan fatin rua,” Gaspar Afonso, ko’alia iha sede suku Cunha.
Notísia relevante: MESSK: “Ema ho defisiénsia iha liberdade asesu ensinu superiór”
Tuir nia haree, ida-ne’e la justu, tanba Governante balu maske la hetan ona kargu ruma iha Governu maibé nafatin hetan pensaun vitalísia, no balu sei serbisu maibé asesu nafatin pensaun ne’e.
Tan ne’e la justu tanba injustisa sosiál akontese hela, no ema ho defisiénsia fulan ida simu de’it $60 dalaruma sustenta uma laran lato’o.
“Situasaun sira-ne’e ha’u mai rona direita ha’u-nia ema ho defisiénsia sira, nune’e ha’u sei fila relata ba Prezidente Repúblika atu hato’o ba Primeiru Ministru atu haree situasaun reál moris ema ho defisiénsia sira, tanba kada tinan Governu aprova osan boot tebes, maibé ema ho defisiénsia nafatin moris iha terus no susar,” nia dehan.
Nia informa, dadus iha 2010 to’o 2024 sei komplikadu tanba ema ho defisiénsia, dadus seidauk serteza loloos, ezemplu iha 2010 rejista 48.448 maibé 2015 tún fali ba 38.118, iha 2022 ema ne’ebé grau II iha rihun 8-resin, sira grau III ba leten 7.071, ne’e la serteza.
Entaun totál ema ho defisiénsia ita bzaea ba 38.118, maibé estimasaun saúde mundiál nian katak, ema ho defisiénsia Timor-Leste bele rihun 100 ba leten, ida-ne’e mak halo dadus komplikadu.
“Ohin iha suku Cunha ema ho defisiénsia barak la partisipa tanba kondisaun dook, entaun ohin reprezenta na’in-25 de’it, atu hato’o preokupasaun moris loro-loron nian,” nia katak.
Xefes uku Cunha, Domingos Seco Caunan, informa, rekolla ema ho defisiénsia iha suku laran na’in-99, la’os ba sira-ne’ebé grau III maibé foti husi grau I grau IV nian, ema ne’ebé defisiénsia matan to’o ain.
“Ohin agradese tanba ita-nia asesór prinsipál reprezenta ema ho defisiénsia to’o iha nia suku, hodi bele hala’o diálogu ho ita-nia maluk ema ho defisiénsia sira iha suku laran, nune’e bele hatene kle’an liután preokupasaun maluk ema ho defisiénsia sira,” nia orgullu.
Notísia relevante: 2024, ema ho defisiénsia 696 asesu ba edukasaun
Asesór Prinsipál Prezidente Repúblika Unidade Inkluzaun Sosiál, Gaspar Afonso, sei hala’o diálogu ho ema defisiénsia sira iha suku lima; suku Cunha, Lifau, Naimeko, Bobometo no suku Usitako.
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins





