iklan

AINARU, HEADLINE, MUNISÍPIU

Abitante apresia Governu nia inisiativa bele dezenvolve turizmu liuhusi Festivál Rabilau

Abitante apresia Governu nia inisiativa bele dezenvolve turizmu liuhusi Festivál Rabilau

Ambiente Festivál Kulturál Rabilau, iha foho Rabilau, munisípiu Ainaro, kuarta (16/10/2024). Imajen Tatoli/Cidalia Fatima

AINARO, 16 outubru 2024 (TATOLI)—Governu serbisu hamutuk ho Prezidénsia Repúblika, realiza Festivál Kulturál Rabilau durante loron-tolu, hahú loron 16 to’o 18 outubru 2024, iha foho Rabilau, suku Maubisse, postu administrativu Maubisse, munisípiu Ainaro.

Nune’e, biban ne’e abitante lokál sira ne’ebé partisipa eventu ne’e apresia ho inisiativa ne’e tanba bele dezenvolvimentu turizmu lokál.

Ambiente Festivál Kulturál Rabilau, iha foho Rabilau, munisípiu Ainaro, kuarta (16/10/2024). Imajen Tatoli/Cidalia Fatima

“Festival Kulturál Rabilau ne’e ha’u sente kontente tanba Estadu no Governu halo dezenvolvimentu turizmu kulturál iha ami-nia suku no bele loke dalan ona mai fatin ida-ne’e hodi vizitante bele mai asesu,” Abitante lokál, António Mendonça, hato’o ba Agência Tatoli, iha Rabilau, kuarta ne’e.

António Mendonça rekomenda ba Governu atu kontinua halo fatin ne’e sai turizmu kulturál ne’ebé furak no matak iha suku ida-ne’e.

“Maibé presiza halo dalan ne’ebé di’ak nune’e vizitante bele asesu nomós atu furak liután iha Ainaro Rabilau mak parte relevante presiza kuda ai-oan, dada bee-moos, eletrisidade nune’e furak no matak liután. Ba ha’u hanesan komunidade rai ida-ne’e hakarak Governu kuda ai-oan nune’e fó mahon ba ambiente no balada sira iha fatin ida-ne’e,” nia akresenta.

Notísia relevante : Festivál Rabilau atu promove valór kultura no turizmu ba mundu

Nune’e mós, Abitante lokál, Domingas Mendonca, haksolok tebes tanba tinan ne’e Governu bele selebra Festivál ne’e hodi anima komunidade.

“Ha’u kontente loos bele partisipa iha fatin ida-ne’e tanba tinan-ida foin dala-ida no iha fatin ida-ne’e, la’ós ami husi suku ida-ne’e de’it maibé munisípiu hotu-hotu konsentra hotu iha ne’e hodi partisipa no loke feira ho produtu oin-oin. Ida-ne’e halo rame liután no lori turizmu ida-ne’e bá mundu, nune’e ema bele hatene katak Rabilau iha mós fatin istóriku,” nia katak.

Ambiente Festivál Kulturál Rabilau, iha foho Rabilau, munisípiu Ainaro, kuarta (16/10/2024). Imajen Tatoli/Cidalia Fatima

Aleinde ne’e, nia konsidera liuhusi eventu ne’e bele aprezenta kultura no kostume husi kada munisípiu nian hodi ema hotu bele hatene.

“Ida-ne’e labele para iha ne’e de’it maibé kontinua selebra nune’e komunidade bele kontente. Se bele halo instalasaun bee-moos no kuda ai-oan nune’e fatin ne’e matak no fó mahon ba ami,” nia hato’o.

Tuir observasaun husi Jornalista Agência Tatoli, nota katak iha komunidade entusiazmu iha eventu ne’e no grupu husi kada munisípiu aprenzenta ninia produtu lokál, kultura, múzika no seluk tan.

Objetivu prinsipál husi Festival Rabilau ne’e mak atu promove pás, unidade no rekonsiliasaun iha sosiedade Timor-Leste, dudu dezenvolvimentu turizmu hodi atrai vizitante nasionál no internasionál, kria oportunidade ba edukasaun no empregu, liu-liu ba joven sira, prezerva no promove patrimóniu kulturál, arte, siénsia, teknolojia no desportu iha Timor-Leste, insentiva sentidu komunidade no orgullu nasionál, hodi valoriza tradisaun no diversidade kulturál, no promove interkámbiu kulturál no relasaun entre kultura oin-oin.

Festivál ne’e sei kompostu hosi área prinsipál haat hanesan área dahuluk ne’ebé dedika ba Arte no Kultura no lidera husi Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK) sei iha kompetisaun pintura, múzika no arte dijitál, aleinde aprezentasaun dansa no múzika tradisionál no animasaun kulturál ho partisipasaun hosi embaixada no artista lokál sira, área daruak, iha espozisaun Siénsia no Teknolojia ne’ebé ho koordenasaun husi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, sei aprezenta demonstrasaun interativa no espozisaun sira ne’ebé ho objetivu atu hamosu interese iha área sientífika no teknolójika sira.

Ambiente Festivál Kulturál Rabilau, iha foho Rabilau, munisípiu Ainaro, kuarta (16/10/2024). Imajen Tatoli/Cidalia Fatima

Área datoluk sei aprezenta Desportu ne’ebé promove husi Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura, sei insentiva prátika desportiva, ho kompetisaun no atividade fízika ba idade hotu-hotu. No área ikus liu, área Literatura no Sinema, organiza husi Ministériu Edukasaun, sei inklui feira livru, gastronomia no ezibisaun ba sinema infantíl.

Durante Festivál ne’e, públiku bele aproveita área oin-oin, inklui espasu sira ne’ebé atu halo entretenimentu, hahán, feira artezanatu no atividade desportivu, aleinde espozisaun ba produtu lokál no merkadu sira.

Eventu ida-ne’e ho objetivu atu hamriik-metin nu’udar selebrasaun anuál ida ba referénsia ajenda internasionál nian hodi promove Timor-Leste nu’udar destinu turístiku no kulturál eselénsia, nomós hametin relasaun inter-kulturál no insentiva interkámbiu ba ideia no tradisaun sira.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!