ERMERA, 25 Marsu 2025 (TATOLI) – Ministériu Obra Públika (MOP) no Governu Austrália liuhusi Parseria Hametin Dezenvolvimentu Suku no Administrasaun Munisípiu (PARTISIPA) lansa, ohin, fatuk dahuluk ba konstrusaun estrada ligasaun husi postu administrativu Railaku bá suku Lihu no Railaku-Kraik iha munisípiu Ermera.
Projetu ne’e rasik finansia husi Governu Austrália, liuhusi Programa PARTISIPA ho montante $454.260,94. Estrada ne’e ho kilómetru neen, ne’ebé sei konstrui husi empreza Doben Unipessoal Lda, no projetu ne’e nia materiál uza demonstrasaun pavimentu Betaun Reforsadu ho Fibra (FRC, sigla inglés).

Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, hateten projetu ida-ne’e hanesan oportunidade di’ak ida atu kolabora hodi hatudu teknolojia foun no apropriadu hanesan estrada Betaun ho Fibra iha Timor-Leste.
“Teknolojia ida-ne’e bele halo estrada rurál sei dura liu iha klima ida ne’ebé ho kuantidade udan boot no inundasaun okazionál kada tinan”, Caitlin Wilson hateten iha Railaku, ohin.
Embaixadora sente kontente no hein katak estrada ida-ne’e ajuda hadi’a “ita-boot nia asesu bá merkadu sira, edukasaun, saúde no fornese oportunidade barak iha setór seluk tan”, nia espera.
Austrália haksolok atu halo parseria ho Governu Timor-Leste hodi fó apoiu ba setór oioin dezenvolvimentu nian no sei kontinua serbisu hamutuk nu’udar viziñu besik no belun.
Nia esplika Betaun Reforsa ho Fibra nu’udar teknolojia foun iha Timor-Leste, tanba FRC nu’udar ajente reforsu ne’ebé ajuda haforsa betaun, nia iha materiál fibrizu (fibrous) ne’ebé halo husi macro polypropylene.
Nia subliña, vantajen husi pavimentu FRC mak hamenus nakfera, hadi’a impaktu no reziliente hasoru nakdoko, hasa’e forsa ba estrutura no hamenus besi betaun ne’ebé presiza.
Iha fatin hanesan, Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, agradese ba Governu Austrália liuhusi PARTISIPA, tanba bele apoia Timor-Leste implementa projetu ne’e.
Nia esplika katak projetu ida-ne’e hanesan pilotu ida no nia implementasaun úniku, tanba nia utilizasaun ne’e ho pavimentu Betaun Reforsadu ho Fibra.
Ba nia, materiál ida-ne’e di’ak tebes, tanba material fibra ne’e tau ba simentu no fakar sei kaer metin simentu sira hanesan uza besi.

Tuir nia, Ermera liuliu suku Lihu no sira seluk nia rai fásil tebes monu bainhira udan, entaun materiál ida-ne’e di’ak tebes atu uza.
Projetu ida-ne’e foin lansa no implementa uluk iha Ermera, maibé ba oin haree nia rezultadu di’ak maka Governu Timor-Leste no Austrália bele tau osan hamutuk hodi implementa ba munisípiu sira seluk.
Iha fatin hanesan, Administradora Postu Administrativu Railaku, munisípiu Ermera, Mikaela dos Santos, kontente tanba MOP no Governu Austrália bele lansa ona fatuk dahuluk ba estrada Lihu to’o Railaku Kraik.
Nia espera katak depoizde konstrusaun estrada ramata, komunidade bele utiliza ona no nia husu ba populasaun sira bainhira obra ne’e la’o hothotu kolabora.
Xefe suku Lihu, postu administrativu Railaku, Bernando Soares Babo, hateten Governu Austrália no Ministériu Obra Públika bele responde ona preokupasaun komunidade nian ne’ebé durante ne’e halerik ba estrada.
“Ami agradese tanba ohin lansa ona fatuk dahuluk ba konstrusaun estrada nian, maibé ami mós husu ba Ministériu Obra Públika katak maske estrada hahú halo ona, maibé antes bá suku Lihu no Railaku Kraik hakur mota Berá, ne’ebé ponte laiha, espera ba oin ministériu bele halo mós ponte, nune’e estrada di’ak ponte mós iha”, nia husu.
Hatán ba preokupasaun ne’e Ministru Obra Públika, Samuel Marçal, hateten dezeñu ba ponte ne’e rasik tékniku sira daudaun finaliza ona iha no sei halo konstrusaun.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




