iklan

EKONOMIA, HEADLINE

CI-TL identifika área protejida mariña foun ektare 643 iha Inur-Hitu Atabae

CI-TL identifika área protejida mariña foun ektare 643 iha Inur-Hitu Atabae

Foto/CI-TL.

DILI, 04 Jullu 2025 (TATOLI) – Konservasaun Internasionál Timor-Leste (CI-TL, sigla portugés) ho parseria ho Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska, no Floresta (MAPPF), identifika ona área potensiál ba Área Protejida Mariña (APM) foun, ho totál ektare 643, iha tasi-ibun Inur-Hitu, aldeia Beakou, suku Aidabaleten, postu administrativu Atabae, munisípiu Bobonaro. Aréa ne’e tama iha proposta atu sai Área Konservasaun Tasi (KKP).

Levantamentu bioekolojia resife korál (ahu-ruin) no komponente ekosistema mariña nian ne’e hala’o husi Konservasaun Internasionál Timor-Leste (CI-TL) hamutuk ho MAPPF.

Atividade ida-ne’e hala’o iha loron 25 to’o 29 Juñu 2025, nu’udar parte ida husi programa Solusaun sira ba Reziliénsia Mariña no Kosteira iha Korál Triángulu (SOMACORE) ne’ebé finansia husi Ministériu Federál Alemaña, liuhusi Inisiativa Internasionál Klima (ICI, iha inglés).

“Proposta Área Protejida Marítima foun ne’e identifika kobre área totál 643 ektare uza métodu Manta Tow, ne’ebé permite ekipa observa kondisaun jerál ahu-ruin no halo estimativa ba persentajen komunidade korál moris no mate”, haktuir komunikadu CI-TL ne’ebé Tatoli asesu, ohin.

Rezultadu husi monitorizasaun ne’e sei uza hanesan baze ba jestaun área konservasaun, inklui estabelesimentu zona bandu, zona tampaun, no zona utilizasaun.

Monitorizasaun ahu-ruin ne’e hala’o atu avalia saúde ekosistema ahu-ruin, inklui kobertura área ahu-ruin ne’ebé ho kondisaun aat ka mate tanba impaktu husi mudansa klimátika no atividade umana.

“Iha mós peskiza ne’ebé hala’o iha populasaun ikan sira hodi observa mudansa sira iha abundánsia, kompozisaun espésie sira-nian, no medida populasaun nian”, dehan.

Molok hala’o atividade terenu, ekipa CI-TL no MAPPF hala’o enkontru ho komunidade iha ladeia Beakou hodi ko’alia kona-ba regulamentu suku no lisan tara-bandu, no hodi introdús prosesu levantamentu. Enkontru ne’e hetan apoiu tomak husi Grupu Konservasaun Komunitária (GKK) peskadór sira, no autoridade lokál sira.

Programa SOMACORE ho objetivu atu hametin reziliénsia tasi-ibun no ekosistema tasi nian iha rejiaun Triángulu Korál, ne’ebé inklui Timor-Leste, Indonézia, Malázia, Filipina, Papua Nova-Giné, no Illa Salomaun. Rejiaun ida-ne’e koñesidu nu’udar sentru mundiál ba biodiversidade tasi nian no sai hanesan prioridade konservasaun globál ida.

Iha programa SAMACORE fó apoiu tomak ba esforsu sira husi nivel nasionál, rejionál hodi hasa’e prátika jestaun marina no kosteira ne’ebé efetivu liu iha Área Seascape tolu mak iha Sulawesi, Lesser Sunda no Ekorejiaun Tasi Bismarck Salomaun nian ida-ne’e sai prioridade husi Inisiativa Triángulu Korál no Resife Korál, Peska, no Seguransa Ai-han (CTI-CFF, sigla inglés).

Atividade ida-ne’e nu’udar parte ida husi esforsu ne’ebé la’o hela atu proteje rekursu tasi-laran nasionál no hasa’e knaar komunidade sira-nian iha jestaun partisipativa no bazeia ba kostumeiru ba área konservasaun sira.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!