iklan

JUSTISA, HEADLINE

MP husu tribunál aplika pena suspensaun ba funsionáriu MSS no MF

MP husu tribunál aplika pena suspensaun ba funsionáriu MSS no MF

Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili. Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 10 Jullu 2025 (TATOLI)-Ministériu Públiku (MP) liuhusi alegasaun husu ba juiz koletivu aplika pena suspensaun ba funsionáriu Ministériu Solidaridade no Sosiál (MSS) na’in-rua no ida seluk husi Ministériu Finansa (MF), ba krime pekulatu, administasaun danoza, falsifikasaun dokumentu no anotasaun téknika.

Audénsia julgamentu ne’ebé akontese iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili, kinta ne’e prokuradór, Rogerio Viegas, akuza arguidu LT no ICM husi MSS ho krime pekulatu no administrasaun danoza, husi krime ne’e nia kastigu tinan-haat to’o tinan-10 komarka. Arguida SSC husi MF akuza ho krime pekulatu, administrasaun danoza, falsifikasaun dokumentu no anotasaun téknika.

Husi konfesa arguidu sira ba faktu ne’ebé konsta iha akuzasaun, deklarasaun sira husi sasin ba kazu ne’ebé akontese iha 2016, ministériu públiku konklui, arguidu LT no ICM ba krime pekulatu ho pena mínima tinan-haat prizaun, ba krime administrasaun danoza tinan-rua prizaun, soma ba pena komulativa tinan-neen komarka.

MP mós deside pena únika tinan-tolu prizaun no suspende ba tinan-lima, ho kondisaun atu arguidu sira selu osan ba Estadu ho montante $5.000 no kada loron arguidu na’in tolu selu $20. Maibé ho kondisaun katak tama ba tinan-tolu tenke selu hotu ona, se la selu maka arguidu sira sei kumpri prizaun durante tinan-tolu.

Arguida SSC, prokuradór alega krime pekulatu tinan-rua prizaun, administrasaun danoza tinan-rua prizaun, ba krime falsifikasaun anotasaun téknika tinan-ida prizaun, pena komulativa tinan-lima prizaun. Maibé konklui ho pena únika prizaun tinan-tolu suspende ba tinan-tolu, no husu selu osan ba kofre Estadu $1.000, osan ne’e selu molok tinan tolu remata, se la selu mak sei hetan pena prizaun tinan tolu.

Ho akuzasaun ne’e, defeza husi arguida SSC ne’ebé maihusi Defensór Públiku, José Maria Guterres, hateten momentu osan lakon nia kliente la asumi ona knaar hanesan tezoreira, maibé iha fali ema foun maka asumi kna’ar ne’e.

José deklara momentu loke branka hodi haree konaba osan lakon, arguida la iha oin. Tanba ne’e, konsidera la provadu ba krime ne’ebé akuza ba arguida, tanba ne’e husu tribunál absolve.

Enkuantu defeza husi arguida ICM, advogadu privadu, Rui Soares, deklara nia kliente konfesa kona-ba asinatura ne’ebé iha, maibé osan ne’ebé lakon arguida la iha koñesimentu. Tanba ne’e, husu atu tribunál tetu deklarasaun hotu, atu aplika justisa ne’ebé justu.

Hafoin rona parte sira, tribunál adia julgamentu ba loron 21 Jullu 2025, tuku 09:00 hodi kontinua prosesu alegasaun no pozisaun defeza husi arguidu LT, defensora, Virna Carvalho, husi Defensória Públika.

Bazea ba akuzasaun ne’ebé arrola husi ministériu públiku, indísiu sufisiente katak arguida ICM nu’udar funsionáriu kontratadu iha MSS desde 2008 hanesan tékniku administrativu, no iha tinan 2012 até 2018 nu’udar pontu vokál ba sistema finansa no tezoreira ba Diresaun Administrasaun no Finansas MSS ho knaar prinsipál mak hanesan halo levantamentu osan ba atividade ministériu nian tomak, hodi entrega ba tezoreiru diresaun seluk.

Arguida SSC nu’udar funsionáriu públiku kontratadu iha Ministériu Finansa, Diresaun Jerál Estatístika Nasionál desde 2002 to’o 2010, no iha tinan 2011 até 2016 nu’udar funsionária permanente hala’o knaar prinsipál mak prosesa orsamentu no dokumentu sira ne’ebé iha relasaun ho administrasaun finansa, prepara dokumentus Guia Marsa, no lista pagamentu.

Arguidu LT, servisu nu’udar funsionáriu kontratadu iha MSS desde 2004, iha tinan 2013 até 2015 hetan nomeasaun nu’udar Xefi Departamentu Administrasaun no Finansa, no iha Novembru 2015 asumi fali kargu nu’udar Direitór Nasionál Planu, Finansa, Aprovizionamentu, no Lojístika (DNPFAL), no iha 2018 até agora, asumi fali kargu nu’udar Diretór Diresaun Nasionál Asisténsia Nasionál.

Iha tinan 2016, MSS liuhusi Diresaun Nasionál Regime Nao Kontributivu Seguransa Nasionál aloka orsamentu ho montante $91,140.00. ba programa peskiza kona-ba benefisiáriu sira ne’ebé hetan direitu ba subsídiu apoiu idozu no invalid sira ho objetivu buka hatene vantajen no desvantajen husi programa subsídiu refere ba benefisiáriu sira.

Iha realizasaun programa refere, entre Ministériu Solidaridade Nasionál no Ministériu Finansa, estabelese akordu kona-ba avaliasaun ba programa subsídiu apoiu ba idozu no invalidu sira, ne’ebé defini responsabilidade husi Ministériu Solidaridade Nasionál no Ministériu Finansa.

Tuir planu ezekusaun orsamentu ho montante $91,140.00 refere sei halo pagamentu ba item sira hanesan viajen lokál, pagamentu ba formasaun no semináriu, pagamentu insentivu ou apoiu suplementár ba peskizadór sira.

Bazeia ba planu proposta refere, iha loron 20/10/2016, Diresaun Nasionál Administrasaun no Finansa MSS prosesa CPV ho númeru 168835, ho montante $91,140.00, sertifika husi RMGE nu’udar Diretór Jerál Servisu Korporativu.

Nune’e, iha loron 20/10/2016, arguida ICM prepara pedidu pagamentu rua, ida ho montante $36,540.00 nu’udar pedidu pagamentu item viajen lokál ba atividade peskiza apoiu subsídiu ba idozu no invalid, pedidu seluk ho montante $54,600.00 nu’udar pagamentu ba item formasaun ou semináriu no pagamentu ba item suplementár ba peskizadór sira iha munisípiu 12 no RAEOA, durante periodu Outubru até Dezembru 2016 ne’ebé sertifika husi RMGE no aprova husi arguidu LT.

Iha loron 16/11/2016, arguida ICM halo levantamentu uza xeke-rua, ida ho $36,540.00, no ida fali ho $54,600.00 iha Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), no iha loron ne’ebé hanesan arguida ICM nu’udar tezoreira iha Dirasaun Nasionál Administrasaun no Finansa MSS entrega montante osan refere ba señora MFM nu’udar Pontu Vogál Finansa iha Unidade Apoiu Tékniku (UAT).

Iha altura ne’eba UAT seidauk iha brankas atu rai osan, tanba ne’e osan ho montante $91,140.00, rai nafatin iha brankas Diresaun Nasionál Administrasaun no Finansa no xefi brankas arguida ICM mak kaer, bainhira husi UAT presiza mak foin ba foti osan iha parte finansa hodi hala’o atividade.

Iha loron 12/01/2017, Xefi Unidade Apoiu Tékniku (UAT), Sr. LMS, aprezenta relatóriu gastu orsamentu viajen lokál ho montante $36,540.00 ba arguidu LT nu’udar Diretór Nasionál Planu, Finansa, Aprovisionamentu no Lojístika katak osan ho montante refere husi UAT gasta $12,080.00 no husi Diresaun Jerál Estatístika gasta $16,940.00, nunee totál osan ne’ebé gasta ba viajen lokál hamutuk $29,020.00.

Tuir relatóriu refere, osan restu ne’ebé la konsege ezekuta ho montante $7,520.00., Sra. MFM nu’udar Pontu Vogál Finansa iha Unidade Apoiu Tékniku (UAT), entrega fila fali ba arguida ICM nu’udar tezoreira iha Dirasaun Nasionál Administrasaun no Finansa MSS nian, atu devolve ba kofre Estadu, maibé ate agora la devolve no guarda hela iha brankas Dirasaun Nasionál Administrasaun no Finansa MSS nian.

Iha loron 15/11/2018, ekipa auditória MSS nian halo inspeisaun urjente bá Unidade Finansa, Dirasaun Nasionál Finansa, Administrasaun no Lojístika (DNFAL), hodi halo konfirmasaun direta ba arguidu LT nu’udar Diretór DNFAL, no halo mos verifikasaun ba osan ne’ebé rai kofre/brankas refere rezulta katak osan restu husi viajen lokál nian ho montante $7,520.00, hela de’it $2,500.00 no osan ho valór $5,020.00 laiha kofre laran to’o agora.

Kofre/brankas refere rai iha arguidu LT nu’udar Diretór Nasionál Planu, Finansa, Aprovizionamentu no Lojístika nia fatin no xavi kofre arguidu LT mak kaer, no kodigu kofre nian arguida ICM nu’udar tezoreira iha Dirasaun Nasionál Administrasaun no Finansas MSS nian nia mak hatene, bainhira arguida ICM atu foti osan iha kofre arguidu LT mak entrega xavi.

Arguidu LT no arguida ICM mos hatene katak nu’udar jestór ba ezekusaun orsamentu Estadu iha Dirasaun Nasionál Administrasaun, Finansa, no Lojístika MSS nian, sira iha dever no obrigasaun tanba sira-nia funsaun atu halo jestaun no kontrolu osan programa iha dirasaun nian tuir regra ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu.

Maske nune’e, arguida ICM arguidu LT la kumpri sira-nia dever no obrigasaun hodi viola intensionalmente regra kona-ba jestaun no kontrolu ou halo violasaun ba sira-nia funsaun, hodi apropria osan ho montante refere no hamosu prejuizu ba Estadu ho valór $5,020.00.

Iha loron 30 fulan-Dezembru tinan 2016, MSS liu husi pontu vogál Sra. MFM entrega osan ho montante $11,700.00. ba Sr. SM Pinto husi Ministeriu Finansas-MoF, hodi selu insentivu ou suplementár ba peskizadór sira husi munisípiu 12 inklui RAEOA.

Arguida SCS nu’udar funsionária administrasaun no finansa iha Dirasaun Nasionál Administrasaun Finansa, Dirasaun Jerál Estatístika, Ministériu Finansa nian mak responsavel hodi halo pagamentu ba funsionáriu/a sira husi Dirasaun Jerál Estatístika ne’ebé mak halo peskiza ba idozu no invalidu sira iha munisípiu 12 inklui RAEOA.

Hafoin halo verifikasaun ba lista naran pagamentu nian no konfirmasaun ba funsionáriu sira ne’ebé naran iha lista pagamentu hatudu katak funsionáriu hamutuk ema na’in-lima hanesan; 1. FMT, 2. EMJ, 3. JA, 4. LS, no 5. TM, la simu osan ho montante $150.00.- no iha funsionáriu hamutuk ema na’in-neen mak la simu osan kompletu ho montante $150.00, no la asina lista pagamentu, maibe arguida SCS mak falsifika asinatura funsionáriu na’in-lima refere iha lista pagamentu nian.

Identifika mos katak iha funsionáriu seluk hamutuk na’in-neen husi Dirasaun Jerál Estatíska ne’ebé mak tuir formasaun iha MSS mak hanesan; 1. HGP, 2. APM 3. VSA, 4. MLT, sira la simu osan $60.00, maibe sira simu de’it osan ho montante $20.00, 5. ECX simu de’it osan ho montante $30.00, no 6. FBC la asina iha lista pagamentu no la simu osan $60.00.

Nune’e, osan ho montante $1,000.00 mak tuir loloos arguida SCS tenke selu ba funsionáriu sira ne’ebé temi ona iha artigu anteriór, no arguida SCS apropria osan ho montante refere ba ninia interrese partikulár hodi hamosu prejuizu ba Estadu.

Konsekuénsia husi arguidu sira nia hahalok hamosu prejuizu ba Estadu ho montante globál $6,020.00, (dolar amerika rihun neen, liu dolar rua nulu).

MP akuza arguidu sira ho konkursu krime pekulatu no administrasaun danoza, ne’ebé previstu no punidu iha artigu 182 husi dekreitu Lei nº. 7/2020, konjuga ho artigu 35, artigu 295 no artigu 274 husi Kódigu Penál.

Audiénsia julgamentu ne’e prezide husi juiz kollektivu Ivan Suritai, José Quintao, Zulmira Auxiladora, Ministériu Públiku reprezenta husi Prokuradór Rogerio Veigas, arguidu sira hetan asistensia legál husi advogadu privadu no defensória públika.

Notísia relevante: Governu sei prosesa ema ne’ebé falsifika dokumentu simu subsídiu uma-kain

Jornalista       : Natalino Costa

Editora           : Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!