DILI, 30 Outubru 2025 (TATOLI)-Kabu Timor-Leste, Empreza Públika (CTL, E.P, sigla portugés) no Telkom Indonesia Internasional (TELIN) asina memorandu entendimentu (MoU, iha inglés) ba kooperasaun importante ida ba futuru dijitál Timor-Leste nian, liuhusi dezenvolve kabu submarinu.
Akordu ne’e asina diretamente hosi Prezidente Konsellu Jerál Kabu CTL, E.P, atuál Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Manetelu, no Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba, iha Edifisiu Sentrál TELIN Indonesia. Jl. Gatot Subroto Jakarta, iha loron 29 Outubru 2025.
Miguel Manetelu hatete akordu ne’e’bé empreza estatál rua asina, la’ós de’it dokumentu kooperasaun, maibé hanesan ponte ida. “Ponte ida ne’ebé liga povu rai rua ne’e nia, no ida ne’ebé liga Timor-Leste ba fuan dijitál ASEAN no mundu nian. Ami iha kompromisu atu kolabora iha dezenvolvimentu sistema kabu submarinu bilaterál ida. Ida-ne’e la’ós de’it projetu infraestrutura ida, ida-ne’e hanesan koluna vertebra ba Timor-Leste modernu ida”, governante ne’e dehan iha komunikadu ne’ebé Tatoli asesu, ohin.
Tuir nia, MoU ida-ne’e nu’udar kapítulu foun ida iha Timor-Leste nia istória, tanba iha loron 26 Outubru ne’e, mundu haree país nia admisaun formál nu’udar membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN).
“Ida-ne’e sai nu’udar momentu estraordináriu ida ba orgullu nasionál – kulminasaun ba tinan dedikasaun no kompromisu maka’as ba futuru ida-ne’ebé prosperu. Timor-Leste viajen hamutuk iha ASEAN nia laran agora ofisialmente hahú ona”, dehan.
Xefe Ezekutivu TELIN, Budi Satria Dharma Purba, afirma sira iha kompromisu kolabora ho CTL, E.P hodi esplora oportunidade globál iha futuru no hatudu kompromisu atu investe, la’ós de’it iha infraestrutura ka hardware, maibé mós iha konstrusaun rede foun ida ba progresu iha Timór-Leste.
“Tanba ne’e, iha TELIN, ami apoia maka’as no hetan inspirasaun husi Governu Timor-Leste nia inisiativa atu harii la’ós de’it nasaun ida ne’ebé iha ligasaun, maibé nasaun ida ne’ebé iha ligasaun globál iha futuru”, nia realsa.
Nia haktuir ho kooperasaun ne’e hamutuk sei harii infraestrutura kabu submarinu no harii kapasidade sira iha CTL, liuhusi transferénsia koñesimentu bazeia ba TELIN nia esperiénsia harii infraestrutura, partikularmente kabu submarinu globalmente.
“Agora ami iha liu 250.000 kilómetru husi kabel submarinu, ne’ebé haleu ona mundu dala-lima, nune’e ita hakarak hadi’a kualidade internét no siberseguransa iha Timor Leste. Ida-ne’e mós ami-nia kompromisu atu harii kapasidade ho CTL. Tanba ita hatene katak ida-ne’e maka era internét, seguransa, seguransa internét, no siberseguransa mós sai preokupasaun boot” Budi Satria Dharma afirma.
TELIN iha nafatin kompromisu atu fó apoiu ba Timor-Leste hetan konetividade globál no garante katak kreximentu dijitál iha Timor-Leste sai reziliente ba beibeik, sustentavel, no prontu atu hasoru dezafiu sira iha futuru.
Kabu bilaterál ne’e sei sai hanesan ligasaun direta, reziliente, no ho kapasidade aas entre nasaun rua, enkuantu reforsa Timor-Leste nia papél iha arkitetura dijitál ASEAN nian.
Kolaborasaun ida-ne’e hamriik iha pilár estratéjiku tolu mak – jestaun kabu submarinu no transferénsia koñesimentu, dezenvolve projetu kabel bilaterál, harii kapasidade nasionál no perísia ne’ebé presiza atu jere infraestrutura komunikasaun krítiku ida-ne’e.
Aleinde ne’e, dezenvolve internét no siberseguransa, nu’udar oportunidade ida atu aprende husi TELIN nia esperiénsia iha dezenvolvimentu ekosistema dijitál ida ne’ebé reziliente no seguru, ida ne’ebé proteje dadus nasionál no apoia kreximentu ekonómiku dijitál sustentavel.
No ikus mak transformasaun dijitál no dezenvolvimentu infraestrutura. CTL rekoñese katak infraestrutura komunikasaun sira forma fundasaun ba Timor-Leste modernu ida. Tanba ne’e, CTL no TELIN tenke serbisu hamutuk atu asegura katak kada pasu dijitál ne’ebé foti fó benefísiu tanjivel ba sidadaun rai rua ne’e nian husi e-government no edukasaun dijitál to’o haburas inovasaun no empreendedorizmu.
Iha kolaborasaun ida-ne’e, TELIN nia abordajen reflete sinseridade no vizaun ida ne’ebé haree dook liu númeru no lukru finanseiru, ba orizonte luan liu kona-ba harii nasaun no dezenvolvimentu umanu.
Partisipante iha serimónia asinatura ne’e, Embaixadór Timor-Leste ba Jakarta, Roberto Soares, Kordenadór Jerál Kabu Timor-Leste, Pedro Lay, Prezidente ANC, I.P, Flávio Cardoso Neves, Diretór Ezekutivu TIC TIMOR, IP, Venâncio Pinto, no Asesór Tékniku Ministru MTK, João Olívio Freitas, Sekretária Segundu, Joanico Sarmento Gomes, Second Secretary CEO Telkomcel Timor-Leste, Benedictus Ardiyanto Priyo, no dirijente sira husi TELIN.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




