iklan

INTERNASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

CPLP suspende Giné-Bisau no eleje Timor-Leste asume prezidénsia

CPLP suspende Giné-Bisau no eleje Timor-Leste asume prezidénsia

Jenerál Horta N'Tam (klaran) sai nu'udar Xefe Estadu tranzitóriu ba tinan ia. Imajen BBC

DILI, 16 Dezembru 2025 (TATOLI) – Komunidade País sira Ko’alia Lian Portugés (CPLP, sigla portugés) deside tersa-feira ne’e, hodi hapara ofisialmente Repúblika Giné-Bisau hosi atividade tomak organizasaun nian. Medida ne’e formaliza liuhusi Konferénsia Dahuluk Estraordinária Xefe Estadu no Governu nian, ne’ebé hala’o ho virtualmente.

Rezolusaun finál, asina hosi líder sira hosi mundu luzófonu, bazeia ba desizaun iha artigu 7 hosi Estatutu sira CPLP nian, ne’ebé prevee sansaun sira iha kazu sira “violasaun grave hosi orden konstitusionál iha Estadu-membru ida”, refere nota imprensa ne’ebé TATOLI asesa husi Sekretariadu CPLP nian.

Dokumentu ne’e subliña katak suspensaun ne’e sei vigora nafatin to’o “restaurasaun orden konstitusionál” iha nasaun. Sansaun ne’e mosu iha sekuénsia hosi golpe Estadu ne’ebé akontese iha nasaun.

Nune’e, Konferénsia Xefe Estadu sira aseita rekomendasaun ne’ebé mai hosi XVII Reuniaun Estraordinária Konsellu Ministru CPLP nian, ne’ebé akontese iha loron 5 fulan-Dezembru liubá. Iha enkontru ne’ebá, ministru sira fó ona sinál nesesidade ba suspensaun temporáriu ida no transferénsia konsekuente hosi prezidénsia entidade nian.

Timor-Leste asume prezidénsia

Hanesan konsekuénsia imediata hosi suspensaun Guiné nian, simeira ne’e desidi hili Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi kaer prezidénsia pro tempore hosi CPLP, fó ba nia prerogativa tomak ne’ebé inerente ba kargu ne’e.

Iha enkontru ne’e hetan partisipasaun hosi responsável aas sira hosi mundu luzófonu, inklui Prezidente Portugál, Marcelo Rebelo de Sousa, Prezidente Brazil, Luiz Inácio Lula da Silva, Prezidente Mosambike, Daniel Francisco Chapo, entre xefe Estadu no Governu sira seluk.

Konferénsia dahuluk husi Xefe Estadu Governu husi CPLP deside pontu importante 11 mak hanesan;

  1. Xefe Estadu no Governu sira Repúblika Angola nian, Repúblika Federativa Brazil nian, husi Repúblika Kabu Verde, Repúblika Giné Ekuatoriál, Repúblika Mosambike, Repúblika Portugeza, Repúblika Demokrátika Saun Tomé no Prínsipe, Repúblika Demokrátika Timor-Leste, hasoru malu iha Konferénsia Estraordinária Dahuluk Xefe Estadu no Governu Komunidade País Lian Portugés (CPLP), iha formatu virtuál, iha loron 16 fulan-Dezembru tinan 2025;
  2. Hato’o sira-nia preokupasaun kle’an kona-ba situasaun polítika no institusionál iha Giné-Bisau, tuir golpe Estadu ne’ebé akontese iha loron 26 fulan-novembru tinan 2025;
  3. Kondena maka’as interupsaun ba prosesu eleitorál, hodi konsidera katak ida-ne’e konstitui violasaun grave ba prinsípiu demokrátiku no vontade soberana povu guiniense nian;
  4. Sira insiste ba restaurasaun urjente orden konstitusionál no rekonsiliasaun nasionál, nu’udar kondisaun indispensável ba pás, estabilidade no dezenvolvimentu nasaun nian;
  5. Sira ezije ho urjénsia prova vida no garantia sira kona-ba integridade fízika ema hotu-hotu ne’ebé detidu iha ámbitu krize polítika atuál, no mós sira-nia libertasaun imediata no inkondisionál;
  6. Sira fó benvindu ba komunikadu finál ne’ebé fó-sai hosi XVII Reuniaun Estraordinária Konsellu Ministru nian iha loron 5 fulan-Dezembru tinan 2025, no aseita desizaun atu estabelese Misaun Gabinete Di’ak Nível Aas nian ne’ebé sei haruka ba Giné-Bisau;
  7. Sira toma nota ba Komunikadu Konsellu Dame no Seguransa Uniaun Afrikana nian, ne’ebé adota iha ninia Reuniaun ba dala-1315, ne’ebé fó kna’ar ba Komisaun UA, iha kooperasaun metin ho CEDEAO no CPLP no parseiru dezenvolvimentu internasionál sira seluk, atu fornese ba Giné-Bisau apoiu nesesáriu hodi garante retoma lalais ba orden konstitusionál;
  8. Sira aprova suspensaun totál ba partisipasaun Repúblika Giné-Bisau nian iha atividade sira CPLP nian to’o restaurasaun orden konstitusionál;
  9. Sira manifesta solidariedade fraterna ho povu Giné-Bisau nian no sira-nia vontade atu apoia, ho forma konsertada, esforsu hotu-hotu ne’ebé lori ba restaurasaun normalidade institusionál;
  10. Sira haksolok vontade husi Repúblika Demokrática Timor-Leste atu asume prezidénsia pro tempore organizasaun nian;
  11. Sira husu ratifikasaun lalais ba Estatutu revizaun sira ne’ebé aprova iha Reuniaun Estraordinária XVI Konsellu Ministru nian, ne’ebé hala’o iha Luanda iha 2023.

Notisia relevante: Uniaun Afrikana suspende Giné-Bisau hafoin golpe no eis-prezidente halai ba Repúblika Kongo

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!