DILI, 07 Maiu 2026 (TATOLI) – Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) fó sai katak dezde jere Fundu Mina-rai iha 2005 to’o 31 Marsu 2026, totál reseita ne’ebé Timor-Leste hetan husi fa’an mina no gás husi kampu Bayu-Udan hamutuk billaun $25,29.
Governadór BCTL, Hélder Lopes, hateten osan ne’ebé tama ba Fundu Petrolíferu la rai de’it iha banku, maibé investe hodi prodús retornu ba nasaun.
“Dezde investe to’o 31 Marsu 2026, totál retornu hamutuk billaun $11,93, no osan ne’ebé dada sai hodi finansia despeza Estadu hamutuk billaun $19,06. Balansu Fundu Mina-rai to’o Marsu tinan ne’e hamutuk billaun $18,31”, Hélder Lopes hateten iha Programa Bainaka Kredivel, ne’ebé Tatoli realiza iha salaun Fakuldade Siénsia Sosiál, UNTL, Kaikoli, Dili.
Nia subliña katak BCTL simu mandatu atu jere Fundu Mina-rai, ho objetivu atu osan ne’e labele tau de’it iha banku, maibé halo investe atu osan ne’e moris.
“Atu halo osan ne’e moris ami-nia kbiit mandatu fó mak tenke halo investimentu ba Fundu Mina-rai, nune’e halo jestaun investimentu fundu”, nia dehan.
Tuir governadór, futuru fundu ne’e depende ba forma Governu uza no se osan ne’e bele uza ba tempu naruk entaun labele uza hotu.
“Bainhira estabelese fundu iha 2005, osan oituan hela. Depoiz kada tinan osan aumenta no sa’e maka’as to’o 2021, tanba ita-nia mina momentu ne’ebá sei iha. Maibé tinan ida-ne’e no kotuk, ita hetan osan husi Mina-rai ne’e pur volta millaun $36 de’it, katak kuaze osan husi fa’an mina no gás laiha ona”, nia dehan.
Tuir nia, maski reseita mina no gás diminui maka’as, kondisaun merkadu finaseiru nafatin di’ak hodi ajuda retornu investimentu Fundu Mina-rai ne’e nafatin iha balansu ne’ebé sufisiente hodi gasta.
Hélder Lopes esplika katak daudaun BCTL kontinua investe hodi asegura fundu ne’ebé sufisiente hodi kobre ba despeza Governu. Iha kurtu prazu mak kontinua investe osan iha karteira investimentu rua mak títulu tezouru no asoens.
“Títulu tezouru ne’e katak ita fó empréstimu. Estadu ida empresta ita-nia osan gasta depois to’o nia tempu fó fila ita-nia osan ho ninia funan. Ita investe iha títulu tezouru ne’e iha rua iha tezouru Amérika ninian”, nia salienta.
Kona-ba investimentu iha asoens, nia dehan Timor-Leste investe iha kompañia internasionál hanesan Apple.
“Ita tama bá iha merkadu finanseiru, iha lista kompañia ne’ebé iha ne’ebá. Ita la bá kedas Apple ne’e, maibé ita bá iha lista sosa no investe iha lista ne’e. Entaun, ita investe iha ne’ebá bolu index, katak iha kompañia Apple mós ita-nia osan tama uitoan iha ne’ebá. Produtu Apple ne’e mak ema sosa barak nia asoens ne’e, valór sa’e ita-nia asset mós aumenta”, nia dehan.
Maski nune’e, nia hateten katak Fundu Mina-rai ne’e ki’ik loos no labele influensia merkadu maibé la’o tuir merkadu.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




