Hakerek-na’in: Amito Qonusere Araújo
Ha’u-nia artigu ne’e atu halo análiza ba issue ke sai virál tiha kona-ba lideransa foun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Ha’u-nia artigu ne’e lahó intensaun lakon konfiansa ba serbisu PNTL. Artigu ne’e hanesan ha’u-nia preokupasaun, no nu’udar sidadaun ida durante ne’e rekolla informasaun liuhosi konversa ho kolega, diskusaun iha kafetaria, sempre rona liafuan katak, iha duni nesesidade atu halo revizaun ba enkuadramentu legál internu PNTL, nune’e hametin mekanizmu disiplinár, no rekonstrui paradigma polisiamentu komunitáriu. Artigu ne’e mós la reprezenta instituisaun ne’ebé ha’u hakna’ar-an ba, maibé nu’udar espresaun pesoál.
Iha fulan ida ikus ne’e, iha issue nomeiasaun ba PNTL ninia komandante-jerál ho nia vise. Selesaun líder PNTL nian, sai teste ida ba rai ne’e nia integridade. Timor-Leste nia governu da-9 hasoru responsabilidade estratéjiku atu hili Komandante Jerál ho nia Adjuntu, liuhosi kapasidade téknika no karater morál forte. Lealdade ba komunidade no aderénsia ba polítika governu tenke la’o hamutuk. PNTL, instituisaun aplikasaun lei no orden, hala’o kna’ar sentrál hodi mantein estabilidade sosiál no konfiansa públiku. Maibé, iha tinan hirak ikus ne’e, mosu krítika ba hahalok hosi membru balun ne’ebé atua la tuir prosedimentu legál. Fenómenu ne’e kria ona distánsia emosionál entre polísia no komunidade, kria persesaun ida katak, polísia ta’uk duké protetivu. Hanesan liafuan ida dehan nune’e, “Podér lahó matenek hanesan surik ida lahó baíña—kro’at, no fasil hakanek“. Tanba ne’e, lideransa foun PNTL tenke sai baíña hodi proteje podér nia kro’at atu labele hakanek ema sira ne’ebé nia tenke proteje. Lideransa foun tenke komprende lejitimidade sosiál, liuhosi prezensa iha komunidade nia leet. Polísia prezente ho empatia sei hetan respeitu liu duké polísia prezente ho kilat, tanba ne’e mak ha’u foti lian ida katak, reforma lideransa la’ós estrutura, maibé espíritu no valór sai sasukat ida ba PNTL.
Líder PNTL ideál, lejitimidade instituisaun maihosi konfiansa públiku. Lahó konfiansa, autoridade lakon ninia válor, tanba lealdade refere ba étika serbisu públika—tau interese komunidade aas liu interese pesoál ka grupu. Tanba ne’e, líder PNTL foun tenke halo balansu ba implementasaun polítika governu, proteje sidadaun nia direitu. Lideransa leál de’it ba podér sei hamosu aparellu represivu. Lideransa apoia de’it populizmu lahó dixiplina legál sei kria anarkia. Tanba ne’e, balansu entre polu rua ne’e sai baze prinsipál ba reforma PNTL. Lealdade ne’e presiza korajen morál hodi rejeita intervensaun polítika bele perturba instituisaun nia independénsia. Líder ho integridade, tenke hamriik entre presaun polítika no ezijénsia públika, hodi garante, PNTL sai nafatin instrumentu estadu, la’ós instrumentu podér. Lealdade loloos mak ba konstituisaun no povu.
Krítika ba PNTL la’ós fenómenu foun ida. Desde nia inísiu, instituisaun ne’e hasoru beibeik akuzasaun kona-ba violasaun prosesuál, abuzu autoridade, no mekanizmu responsabilizasaun internu ne’ebé fraku. Relatóriu públiku oioin hatudu, dalabarak operasaun polísia lahó baze legál klaru, mezmu akompaña ho violénsia la proporsionál. Krize konfiansa sai aat liután tanba prosesu investigasaun internu fraku. Kazu barak kona-ba violasaun dixiplinár remata lahó klareza, hanesan investigasaun ne’e formalidade administrativa de’it. Ha’u prefere atu hato’o liafuan furak dehan nune’e, instituisaun labele hamoos nia-an se husik problema nia abut buras. Líder PNTL foun tenke iha korajen atu hakat liu siklu ne’e.
Presiza halo avaliasaun kle’an ba sistema fiskalizasaun internu, inklui auditoria ba mekanizmu investigasaun no sansaun. La ho asaun desizivu, reforma sei sai retórika de’it. Aleinde ne’e, importante tebes atu estabelese sistema relatóriu públiku ho transparente iha públiku hato’o keixa lahó ta’uk. Mekanizmu fiskalizasaun esterna, hanesan órgaun independente, bele hametin responsabilizasaun no prevene impunidade. Konfiansa públiku só bele buras sé ema haree lei ne’e aplika ba ema hotu, inklui ida bé hatais farda.
Pasu estratéjiku ne’ebé lideransa foun tenke foti mak halo revizaun ba estatutu no regulamentu internu PNTL. Regulamentu eziste dalabarak la fornese efeitu disuasaun hasoru violasaun. Sansaun administrativu kmaan halo membru balun sente imunidade ba lei. Iha elementu tolu ke importante bainhira ko’alia kona-ba efikásia no sansaun hanesan: serteza, justisa, no konsisténsia. Bainhira elementu ruma ne’e laiha, lei lakon nia forsa morál. Tanba ne’e, tenke implementa sistema sansaun firme no transparente ba membru sira ne’ebé viola lei ka prosedimentu operasionál. Demisaun ba violador grave ne’e forma justisa instituisionál ida. Hanesan provérbiu Latin hateten, Fiat justitia ruat caelum—husik justisa akontese maske lalehan monu. Firmeza ne’e sei haburas sentidu saudavel ba ta’uk entre membru no restaura konfiansa públiku iha integridade polísia. Aleinde ne’e, revizaun legál internu tenke inklui atualizasaun kódigu étika no prosedimentu operasionál padraun (SOPs). Asaun polísia hotu tenke responsabiliza ho legál no morál. Reforma legál la ho reforma kultura, sei rezulta regra furak iha surat tahan, maibé mamuk iha prátika.
“Tuir relatóriu hosi Matadalan Survey & Research Institute ninia survey hosi Jullu 2024 to’o Agostu 2025 ho Satisfasaun Públiku ho Prestasaun Polísia Nasional Timor Leste (PNTL) hatudu kona-ba atuasaun PNTL iha bairru, suku no aldeia katak, 88 % hosi respondente sira konsidera PNTL nia dezempeñu di’ak (75%), ka di’ak tebes (13%). Respondente sira jeralmente kontente ho serbisu ne’ebé PNTL fornese durante periodu ida ne’e”.
Ha’u análiza katak, PNTL nia elementu sira iha baze hatudu prestasaun di’ak, maibé iha mós oknum balun ne’ebé la kumpri regras operasionál, tanba ne’e lideransa foun PNTL tenke aplika sansaun dixiplinar ho rigór.
Fila fali ba Abut Filozófiku Slogan PNTL “Polísia Komunitária”. Iha prátika, komunidade balu haree polísia hanesan “geng sidade nian” besik liu ba podér duké povu. Paradigma ne’e tenke muda liuhosi abordajen umanístiku no partisipativu. Polísia komunitária ho filozofia sosiál, koloka komunidade nu’udar parseiru, la’ós objetu vijilánsia. Modelu ne’e ezije empatia, komunikasaun nakloke, no prezensa polísia nian iha komunidade nia leet nu’udar protetór. Lideransa PNTL foun tenke hamoris espíritu ne’e liuhosi formasaun étika, reforma kurríkulu akademia polísia, no programa parseria sosiál. Polísia ne’ebé di’ak la’ós ema atu ta’uk, maibé ida-ne’ebé ema fiar, hanesan provérbiu portugés dehan, Quem semeia respeito, colhe confiança—sé de’it mak kuda respeitu, kuu konfiansa. Aleinde ne’e, aprosimasaun polisiamentu komunitáriu sai estratéjia efetivu hodi prevene krime. Bainhira komunidade sente parte hosi sseguransa, iha posibilidade boot liu atu relata ho ativu kona-ba violasaun potensiál. Polísia amigavel ho povu sei iha tempu fasil liu atu hetan informasaun, ikusmai, sei sai efetivu liu hodi mantein orden.
Lideransa transformasionál ezije abilidade atu muda kultura organizasionál hosi laran. Transformasaun ne’e signifika harii hikas moralidade institusionál ke-hamonu tiha ona hosi prátika impunidade. Líder foun tenke sai modelu integridade. Bainhira líder hatudu aten-brani atu aplika dixiplina ho imparsiál, membru sira sei aprende lealdade loloos ba valór. Lejitimidade hosi autoridade rasionál-legál bele dura de’it sé ida-ne’e hetan apoiu hosi konfiansa, tanba reforma PNTL tenke hametin sistema. Lideransa transformasionál mós ezije abilidade komunikasaun inspirativu. Líder tenke kuda vizaun morál klaru iha membru hotu, nune’e asaun operasionál iha baze étika.
Durante ne’e ita observa, kada mudansa lideransa lori esperansa foun, maibé dalabarak rezultadu hanesan de’it. Sé lideransa foun la akompaña ho mudansa sistémiku, entaun, hanesan provérbiu timoroan dehan, “Tasi ne’e foun no ikan ne’e foun, maibé sabór hanesan nafatin”. Reforma loloos ezije aten-brani atu hakotu korrente hosi ábitu tuan ne’ebé normaliza violasaun. PNTL nia dezafiu iha futuru la’ós internu maibé mós esternu. Mudansa sosiál, dezenvolvimentu teknolójiku, no dinámika polítika ezije adaptasaun lalais. Polísia iha futuru tenke serbisu iha kontestu dijitál, no mantein integridade.
Nomeiasaun polítika ba Komandante-Jerál PNTL no nia vise, iha mandatu governu ba-9 nu’udar momentu estratéjiku atu harii hikas konfiansa públiku ba instituisaun polísia. Lideransa ideál tenke iha abut lealdade ba komunidade, integridade morál, no kompromisu ba estadu direitu. Reforma legál interna, metin ba dixiplina, no revitalizasaun ba konseitu polisiamentu komunitáriu mak pre-rekizitu xave ba PNTL nia transformasaun. La ho pasu ne’e, mudansa lideransa sei sai hanesan siklu ida lahó vizaun—hanesan troka kondutór, lahó esperiénsia hadi’a karreta. Polísia ne’ebé justu ba nia-an rasik sei justu ba nia povu. No só ho justisa hanesan ne’e mak PNTL dala ida tán bele sai lalenok ba seguransa nian, la’ós ta’uk.
Númeru kontaktu 77639282 / 73019387
E-mail: amitortl@gmail.com
Hela iha Laletek Puasoru aldeia Chai, suku Loré, postu Loré munisípiu Lautém





