DILI, 07 Abríl 2026 (TATOLI)–Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) hamutuk ho Ministériu Saúde (MS), Tersa ne’e, asina nota entendimentu hodi implementa programa subsídiu kondisionál ba saúde no nutrisaun inan no oan sira iha Timor-Leste.
Objetivu hosi implementasaun programa referidu atu fó apoiu ba inan isin-rua, inan fó susu no labarik sira to’o tinan-tolu hodi asegura sira hetan asesu ba servisu saúde no nutrisaun adekuadu durante loron-1.000 dahuluk, ne’ebé hanesan períodu krítiku ba dezenvolvimentu fíziku no kognitivu.
Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, hateten, nota entendimentu ida-ne’e la’ós de’it kompromisu institusionál, maibé mós sai hanesan prova determinasaun atu investe iha futuru.
“Atu investe iha futuru mak presiza tau importánsia iha saúde no nutrisaun ba inan sira, liuliu inan isin-rua, inan fó susu no labarik sira to’o tinan-tolu inklui família kiak no mukit,” Ministra Verónica das Dores hato’o iha salaun MSSI, Kaikoli.
Notísia relevante : MS – Parseiru aborda kompromisu atu garante inan isin-rua no kosok-oan moris seguru
Governante ne’e dehan, programa ne’e atu hakotu siklu ida, ne’ebé liuhusi finanseiru kondisionál bele insentiva benefisiária sira atubele asesu ba servisu saúde hanesan konsultasaun pranatál, posnatál, vasinasaun, akonsellamentu ba mudansa hahalok oinsá moris saudável no akompañamentu nutrisionál.
“Entaun, ho kolaborasaun entre MSSI no MS, ita reforsa integrasaun entre protesaun sosiál no servisu saúde hodi promove abordajen ida-ne’ebé efetivu liu, koordenadu no sentralizadu ba nesesidade povu nian espesialmente ba benefisiáriu sira-ne’ebé elejível ba programa ida-ne’e,” nia tenik.
Aleinde ne’e, investimentu iha nutrisaun no saúde ba inan no labarik sira mak investimentu ba kapitál umanu nasaun nian, ne’ebé bele asegura katak labarik idaidak bele moris ho saudável, aprende ho di’ak no fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu país nian.
“Ha’u reafirma kompromisu MSSI nian atu kontinua serbisu ho dedikasaun atu asegura katak laiha inan ida ka labarik ida-ne’ebé husik hela iha kotuk. Hamutuk, ita harii futuru ida-ne’ebé justu, saudável no inkluzivu liubá bein-estar povu Timor – Leste,” Verónica reforsa.
Ministra iha biban ne’e agradese ba Asian Development Bank (ADB) no Word Food Programme (WFP) ne’ebé fó apoiu inisiativa ida-ne’e no konsidera kontribuisaun ne’e importante tebes hodi halo programa ida-ne’e sai realidade.
Iha fatin hanesan, Ministra Saúde, Élia dos Reis Amaral, hateten, kooperasaun sai pasu signifikativu hodi haforsa kolaborasaun ba melloramentu nutrisaun no fó servisu protesaun sosiál ba komunidade vulnerável sira, liuliu inan isin-rua, inan fó susu no labarik to’o tinan-tolu hosi família vulnerável.
“Atu reflete de’it katak papel Ministériu Saúde nian mak oinsá bele kuidadu ita-nia oan sira, liuliu husi idade reprodutiva to’o sira sai inan nomós oinsá lori oan sira ba iha siklu da vida ne’e rasik,” Ministra katak.
Serimónia ne’e mak partisipa husi Reprezentente WFP, ADB, inklui Diretór Jerál no Diretór Nasionál husi ministériu rua nian.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina





