DILI, 16 Abríl 2026 (TATOLI )–Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites, hateten, komunidade afetadu ba alargamentu estrada iha Suku Bemori maioria aseita, nune’e idaidak koopera no sobu rasik parte ne’ebé hetan ona markasaun, hanesan morru no tesi ai-horis.
Bainhira mákina mai atu mobiliza morru no ai-horis ne’ebé mak todan no sobu labele.
“Sira apoiu no koopera 100%, enkontru mas sira dehan laiha hanoin atu impede maibé Governu mak tenke hatene sira-nia ai-horis baibain sira ko’alia,” Sekretáriu Estadu hato’o ba Jornalista iha Bemori, Kinta ne’e.
Hahú husi Ponte Kuluhun to’o Ponte Myfriend ne’e uma hamutuk 35, maioria kona morru no varanda, enkuantu Ministériu Obra Públika (MOP) mak haree iha parte indeminizasaun foti hotu ona dadus no prosesu la’o hela.
Notísia relevante : MOP indemniza ona afetadu 1.305 ba alargamentu estrada
Nune’e mós, ekipa konjunta kontinua halo despeju administrativu ba família ne’ebé taka dalan ba ema seluk.
“Ita sei tama to’o bairru sira-ne’ebé afeta daudaun no dalan sira tama ladi’ak, ita sei ajuda sira seluk atu hetan dalan di’ak ba la’o. Tanba komunidade hela iha kotuk barak la asesu ba estrada, tanba komunidade okupa rai iha oin ne’e taka hotu dalan. Ida-ne’e presiza haree,” nia akresenta.
Nia dehan, kona-ba komunidade nia movimentu ne’ebé organiza konferénsia imprensa envolve estudante sira iha área Bidau Masau, ne’e Governu nafatin loke atu halo kooperasaun. Tanba diálogu ho komunidade iha área Bidau realiza ona iha tinan kotuk, maibé Governu fó tempu ba rezidente sira atu prepara-an.
“Ha’u la hatene loos kona-ba organizasaun neʼebé realiza konferénsia impresa iha Bidau Masau ne’e, maibé kuandu ha’u bá, tenke koopera tanba sira-nia ezijénsia mak estrada ne’ebé di’ak,” nia tenik.
Daudaun ne’e projetu alargamentu estrada sei kobre área luan iha Bidau, husi Laboratóriu Ospitál liu bá área sira uluk DPR tempu Indonézia nian to’o Akadiruhun, Ministériu Administrasaun Estatál, Eletrecidade de Timor-Leste (EDTL), Igreja Katedrál no kruza Mandarin. Parte balun iha área referida ne’ebé tau ona markasaun, hein de’it tempu atu halo despeju administrativu.
Sekretáriu Estadu hatete, kona-ba uma afetadu seidauk iha dadus finál, maibé tuir liña estrada ne’e maioria.
“Ami seidauk identifika uma-kain hira, maibé tuir liña ne’ebé iha, sira besik malu ne’e kona hotu kedas. Governu hein katak ho implementasaun projetu ne’e, bairru sira iha área urbana sei hetan asesu estrada ne’ebé di’ak liu, fasilita mobilidade no fó impaktu pozitivu ba dezenvolvimentu iha kapitál,” nia katak.
Biban ne’e, Governante ne’e apela ba negosiante fa’an hahán iha dalan nini atu labele soe lixu arbiru.
“Fatin ne’ebé Estadu prepara, liu-liu ba trotoar, ezemplu kiikoan mak Ponte BJ Habibie to’o Ponte Kuluhun no sa’e ba Bekora, trotoar la’ós atu fa’an sasán iha leten, favór ida vendedór sira kompreende sasán sira ne’e,” nia katak.
Aleinde ne’e, Sekretáriu Estadu Germano husu ba vendedór sira atu koopera ho Governu, Estadu no ekipa konjunta, hotu-hotu fó hanoin ba-malu espasu públiku ne’e tenke kuidadu para ema hotu bele uza.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina




