VIKEKE, 23 Abríl 2026 (TATOLI)—Estadu no família haloot ona saudozu Marcelino da Silva ‘Uatumisa’ iha semitériu Asamatadu, Suku Makadike de Baixo, Postu Administrativu Uatulari, Munisípiu Vikeke.
Saudozu hahú hetan moras iha loron 20 fulan-Janeiru 2022 tanba sofre moras skabes (kulit katar) iha parte isin-lolon tomak, nune’e saúde kontinua esforsu halo tratamentu no mós hemu ai-moruk tradisionál konsege duni rekupera husi órgaun li’ur, maibé iha órgaun prinsipál laran hetan insfesaun todan, ikusmai hakotu iis iha 18 Abríl 2026 tuku 23h30 kalan, iha nia rezidénsia.
Iha serimónia fúnebre, reprezentante família, Quelentino do Rosário, sente triste tanba lakon ona família ida iha uma-lisan Nakoda.
“Saudozu nian dedikasaun ba kontribuisaun luta libertasaun menus husi 3 a 7, nune’e saudozu rasik halo ona kontestasaun, maibé seidauk loos, saudozu husik ona mundu. Tan ne’e, ami família hakarak rekomenda ba CCLN hodi haree saudozu ninia kontestasaun hodi kontinua halo prosesu verifikasaun ba saudozu nia kontestasaun ne’e,” Quelentino hateten liuhusi serimónia haloot saudozu Uatumisa, iha suku Makadike de Baixo, Kinta ne’e.
Iha parte seluk, Reprezentante Konsellu Konbatente Libertasaun Nasionál (CCLN-sigla portugeza) Munisípiu Vikeke, Afonso da Silva ‘Kalik’, sente triste tanba lakon joven rezisténsia ida-ne’ebé iha tempu okupasaun apoia ba luta libertasaun.
“Nune’e, saudozu nia pensaun no kontestasaun ne’e sei lori bá nasionál. Tan ne’e, ha’u husu família sira pasiénsia hein hodi simu rezultadu kontestasaun ne’ebé saudozu aprezenta ona bá CCLN,” nia akresenta.
Biogáfia
Susi saudozu Uatumisa husi Uma-Lisan Lakodo, Aldeia Lutuguia, Suku Makadike de Baixo, Postu Uatulari, Munisípiu Vikeke, moris iha 14 Abríl 1976, oan husi aman Mano-Loi no inan Angelina Cabral, nu’udár oan ba daruak, husi maun alin hamutuk na’in-tolu.
Saudozu Marcelo da Silva (Uatumisa) forma família ho Eliza Sarmento da Costa (moris) husi Uma-Lisan Boru-Cailia, sira na’in-rua iha oan hamutuk na’in-hitu (7), na’in-neen (6) sei moris no na’in ida mate.
Saudozu nia partisipasaun ba luta libertasaun nasionál iha loron 01 fulan-Janeiru 1990 to’o loron 06 fulan-Setembru 1992, saudozu envolve iha rede frente klandestina hanesan membru Kaixa Fitun Timor ho nia komondante ka responsavel mak João Bosco ‘Hadomi’.
Iha loron 07 fulan-Setembru 1992 to’o loron 20 fulan-Juñu 1997, saudozu hetan detensaun preventiva no hetan persegisaun husi militár Indonézia tanba envolve iha rede klandestina.
Iha 01 Agostu 1998 to’o loron 25 Outubru 1999, saudozu envolve iha rede frente klandestina hanesan membru Frente Polítika Interna (FPI) ho nia komondante ka responsavel mak Plácido da Silva ‘Mauala’.
Saudozu komesa moras iha loron 30 fulan-Juñu 2018, tanba sofre husi torturasaun husi okupasaun militár Indonézia nune’e implika ba saudozu nia saúde no hetan moras iha órgaun prinsipál laran mak hamosu katar iha isin-lolon tomak.
Partisipa iha serimónia fúnebre ne’e kompostu husi CCLN, autoridade lokál, Polísia Eskuadra Uatulari, veteranu no família sira husi saudozu Uatumisa.
Jornalista: Vitorino Lopes da Costa
Editór: Xisto Freitas da Piedade





