iklan

DILI, MENSAJEN ESTADU

Governu Timor-Leste hato’o sentidu kondolénsia ba falesimentu John Miller

Governu Timor-Leste hato’o sentidu kondolénsia ba falesimentu John Miller

Ko-fundadór no antigu-Koordenadór Nasionál East Timor and Indonesia Action Network (ETAN), John Miller. Imajen/Espesiál.

DILI, 30 Abríl 2026 (TATOLI)-Governu Timor-Leste liuhusi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru no Portavós Governu, Agio Pereira, hateten lori Governu no Povu Timor-Leste nia naran, hato’o sentidu kondolénsia ba falesimentu ko-fundadór no antigu-Koordenadór Nasionál East Timor and Indonesia Action Network (ETAN), John Miller ne’ebé hakotu ona peregrinasaun iha mundu ne’e.

“Sentidu kondolénsia kle’an ba família, belun no ba sira hotu ne’ebé mak iha nia sorin durante nia moris tomak no garante katak ninia lian hodi defende povu Timór no amizade ne’ebé boot no mós ninia apoiu kontinua iha luta, ami sei la haluha”, Portavóz Governu ne’e deklara iha komunikadu imprensa ne’ebé públika iha portál Governu.

Novidades triste ne’e hato’o husi nia kolega, Aderito Soares, liuhusi pájina Facebook iha Quinta-feira kalan ne’e, iha nia postajen, nia hanoin loos John Miller tanba nia nu’udar ema -e’ebé simples maibé dedika-an ba luta libertasaun Timor-Leste nian.

“Ohin kalan, ami simu onformasaun katak ami-nia kolega di’ak, John Miller (husi ETAN) fila ona ba aman Maromak, durante ne’e John dedika nia-an ba luta libertasaun Timor Leste,” Aderito hakerek iha nia pájina Facebook.

Nia mós hanoin kona-ba sira-nia hamutuk iha inísiu tinan 2000, inklui iha momentu ne’ebé sira halo konferénsia imprensa iha Nasaun Unidas (NU) hamutuk ho figura internasionál sira hanesan Ian Martin, no atividade advókasia no demonstrasaun oioin, inklui aksaun kontra funu iha Iraque.

Tuir Aderito Soares, John iha personalidade ne’ebé ativa hodi konvida ativista Timor-Leste sira atu partisipa iha movimentu raiz iha Nova Iorké liuhusi War Resisters League, no apartamentu John nian iha Nova Iorké dala barak sai fatin ba ativista Timor-Leste sira hodi deskansa ba. John moris simples tebes, maibé iha jenerozu tebes atu ajuda ema seluk, kolega lutadór no laran-di’ak ne’ebé sira sei la haluha.

“Durante nia moris, John hatene nu’udar movimentadór prinsipál ida ba solidaridade internasionál ba Timor-Leste liuhusi ETAN, organizasaun ne’ebé nia hari’i iha 1991 hafoin trajédia Santa Cruz massacre iha Dili”, nia relata.

Istória badak kona-ba saudozu John Miller

John Miller iha dékada balun dedika-an hodi defende autodeterminasaun, direitu umanu, no justisa ba povu Timor-Leste. Iha tinan 1991, hafoin Masakre Santa Krús, harii East Timor Action Network (ETAN), organizasaun ida-ne’ebé nia nu’udar ko-fundadór, no ne’ebé hala’o papél importante ida hodi divulga informasaun kona-ba situasaun Timor-Leste nian ba mundu internasionál no mós mobiliza apoiu sosiedade sivíl, mídia no desizór polítiku sira iha Estadu Unidu Amérika nian.

Nune’e, durante nia karreira, John Miller kontribui ba kampaña sensibilizasaun no presaun polítika hodi defende povu timoroan nia direitu nomós rekoñesimentu ba povu timoroan nia direitu ba autodeterminasaun.

Aleinde ETAN, nia nu’udar membru ida hosi War Resisters League, War Resisters International no organizasaun pasifista sira seluk, nomós kria Foreign Bases Project, ne’ebé ho objetivu atu reziste kontra militarizmu norte-amerikanu iha nasaun sira seluk.

Enkuantu servisu ne’ebé hala’o husi John Miller no ETAN hetan rekoñesimentu husi Timor-Leste. Iha tinan 2003, Miller simu Orden de Timor hodi ETAN nia naran. Iha tinan 2012, iha okaziaun aniversáriu Restaurasaun Independénsia ba dala-10, ETAN hetan kondekorasaun Ordem de Timor-Leste nu’udar rekoñesimentu ba ninia kontribuisaun ba libertasaun nasionál.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!